Izložba

Moderni Zagreb 1930-ih razvijeniji nego danas

izlozba
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/6
18.10.2012.
u 12:30

Sjećanje na slavne dane razvoja Zagreba u moderan grad, koji se iz današnje perspektive čini kao iluzija, obuhvaćeno je izložbom “Industrijski centar države: zagrebačka industrijska baština 1918.-1945."

U Zagrebu je sredinom 1930-ih bilo više od 160 industrijskih poduzeća, a samo 180 tisuća stanovnika. Tih godina sagrađen je Dolac, Stara klaonica, nova tramvajska remiza, stabilna električna mreža, gradska uprava stambeno zbrinjava građane gradnjom tipskih naselja, a Zagreb, osim demografskog buma, postaje važno industrijsko i trgovačko središte.

Sjećanje na slavne dane razvoja Zagreba u moderan grad, koji se iz današnje perspektive čini kao iluzija, obuhvaćeno je izložbom “Industrijski centar države: zagrebačka industrijska baština 1918.-1945.” u Muzeju grada Zagreba, koja će biti otvorena do 16. prosinca.

– Ovo je pokušaj sinteze koja upućuje na mogućnost gubitka tih vrijednih građevina – rekao je autor koncepta izložbe Goran Arčabić. Izložba je dio druge etape petogodišnjeg projekta kojim se istražuje zanemarena industrijska baština, a podijeljena je u četiri tematske cjeline: industrijski, ekonomski i demografski razvoj te izbor najznačajnijih građevina. Izabrane su po autorskom ključu, a detaljno je predstavljeno osam bisera industrijske arhitekture, poput Gradske plinare ili tvornice Arno, kasnije nazvane Badel.

– Građevine obuhvaćene izložbom veliki su neiskorišteni potencijal ovog grada te zalog za njegovu budućnost – rekla je na otvaranju izložbe Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, očito zaboravivši dodati kako o pitanju zaštite vrijednog arhitektonskog naslijeđa grad godinama nije učinio ništa.

Krov tvornice Badel urušio se prije gotovo godinu dana, od Paromlina su ostali samo goli zidovi, a Stara klaonica čeka neke bolje dane, bez ikakve vizije što s njom.

Komentara 6

DE
detour
12:39 18.10.2012.

"Krov tvornice Badel urušio se prije gotovo godinu dana, od Paromlina su ostali samo goli zidovi, a Stara klaonica čeka neke bolje dane, bez ikakve vizije što s njom". a to su samo neki od primjera koje grad ima zakonskuu obavezu cuvati, no, to ne rade, ali znaju prigodno lagat i pozivat se na bastinu.

DE
detour
12:40 18.10.2012.

prostor badela grad komercijalno iznajmljuje i ostvaruje profit, a nista od toga ne ide ni za najosnovniju zastitu spomenickog objekta od propadanja. zar se ne moze od tog novca preventivno sanirati kroviste?

AT
atomised
13:25 18.10.2012.

Čemu ovakvi bombastični naslovi? I iz kojeg razloga? Zagreb pred Drugi svjetski rat razvijeniji od današnjeg Zagreba koji je na 80 posto europskog BDP-a? I to u Kraljevini Jugoslaviji, jednoj od najnazadnijih zemalja tadašnje Europe, gdje je doslovce vladala glad a novac propadao zbog inflacije? Zbog 160 industrijskih pogona koji zajedno nisu bili u stanju biti ozbiljnijom konkurencijom nekom osrednjem austrijskom ili češkom poduzeću, a kamoli njemačkim ili engleskim industrijskim gigantima? A niti im je tadašnja beogradska politika to omogućavala vršeći poreznu presiju prema navodno razvijenoj Hrvatskoj, koja je u stvarnosti vapila za ekonomskom obnovom. No ni kakav-takav slabašni razvoj u Zagrebu nije ni izbliza bio ono što su doživjeli njemački ili sjevernotalijanski gradovi, Prag, pa čak i Beč. Zašto ne date podatke o industrijskoj proizvodnji u tim gradovima za usporedbu? Mislim da bismo s tim podacima teško došli do zaključka da je u Zagrebu teklo med i mlijeko kako se iz ovog članka da iščitati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije