U akciji legalizacije zagrebačke bespravne gradnje, koja je formalno počela u srpnju 1998. izmjenom Generalnog urbanističkog plana, do danas je mjerodavnom gradskom uredu stiglo više od 8375 zahtjeva za lokacijsku (6141) i građevnu dozvolu (2234). A građevnom dozvolom legalizirano je 1088 objekata. Mjerodavni ne žele komentirati je li to mnogo ili malo jer - točan broj bespravnih gradnji tek treba utvrditi. Zasad se procjenjuje da ih je šezdesetak tisuća, među kojima je od 6000 do 7000 stambenih kuća, a ostalo su različite dogradnje, prigradnje, garaže, nadstrešnice...
Radna skupina Gradskog poglavarstva za izradu gradskog programa sanacije bespravne gradnje tek razrađuje metodu evidentiranja. Žele napraviti takav registar iz kojeg će biti razvidno - mogu li se pojedini objekti odmah uvrstiti u redovni postupak za dobivanje građevne dozvole ili će investitor morati prikupljati dokumentaciju.
Upravni ili neupravni postupak
Stav je radne skupine da postupak legalizacije treba biti krajnje jednostavan. To znači da valja izbjeći redovnu upravnu proceduru traženja građevne dozvole, kakva se predlaže nacrtom Zakona o sanaciji bespravne gradnje, jer bi se legalizacija mogla razvući u nedogled. Radna skupina, naime, smatra da bi kuće trebalo legalizirati u neupravnom postupku, kao što je to već učinjeno 1968. Tada su sve bespravne gradnje zatečene u prostoru do 15. veljače te godine proglašene zakonitima uz određene uvjete. Tako bi i sada trebalo utvrditi novi dan D i legalizirati gradnje evidentirane do toga dana. Potvrdu o legalnosti dao bi resorni ured za graditeljstvo uz dva uvjeta: da je objekt sagrađen na području na kojem prostorni plan predviđa takvu gradnju, te da ovlašteni statičar potvrdi kako građevina udovoljava zakonskim propisima o stabilnosti i sigurnosti.
Investitor bi, dakako, morao platiti komunalni doprinos, ali i naknadu, ili zato što je nelegalno koristio prostor, ili zato što ga je obezvrijedio svojom gradnjom. Tako legaliziran objekt upisao bi se u zemljišnu knjigu, vjerojatno s naznakon o tome kako je legaliziran. Grad bi, također, mogao upisati hipoteku na objekt ako se investitor odluči za obročno plaćanje doprinosa i naknada.
Rok za rušenje
No, to su detalji koje tek treba razraditi, a koji iziskuju i dopune zakona o prostornom uređenju, gradnji i zemljišnim knjigama. Objekti koji ne bi udovoljili spomenutim uvjetima morat će se ukloniti. No, neki iz radne skupine smatraju kako stambene objekte na koridorima rezerviranim za infrastrukturne objekte ne bi trebalo rušiti odmah, već vlasnicima dati rok do kojega će riješiti svoj stambeni problem. Bespravne gradnje započete nakon dana D uklanjale bi se bez milosti.
Stoga čelni čovjek radne skupine Zdravko Cerovski, inače zamjenik pročelnika gradskog Ureda za poslove graditeljstva, poziva sve građane da daju zahtjeve za legalizaciju, i to ne samo one koji su bespravno gradili nove stambene objekte, već sve koji su dograđivali legalne kuće, gradili garaže, nadstrešnice... U protivnom, nakon dana D mogu očekivati stroge sankcije.
B. Crnčević