Ako je suditi prema boji naljepnice na zgradi, Teodora Matej iz "zelenog" objekta u Palmotićevoj ulici nije prošla toliko teško kao mnogi drugi stanovnici centra. No, kazat će nam, posljednjih mjesec dana svjedno nije bilo nimalo lagano.
Prva stvar koju je učinila nakon potresa jest da je spakirala stvari i otišla majci u Prečkom. Njezin stan na trećem katu zgrade, naime, najpogođeniji je potresom i trenutno neupotrebljiv. A čim se smjestila, počela je s pozivima. Prvo statičaru da procjeni zgradu, zatim majstoru da procjeni koliko će trebati platiti popravak stana. Dva nosiva zida u kupaoni svaki bi se čas mogla urušiti, a na jednom od njih pukotina je toliko velika da se može vidjeti van. Kuhinja je također neupotrebljiva, plina nema. Mnogo bolje nije prošla ni zgrada. Nedavno obnovljena fasada sad je napukla, dimnjak zgrade će, pak, trebati potpunu rekonstrukciju, a sa zidova stubišta popadala je žbuka. Šteta se, kaže, procjenjuje, a brojke idu u nebesa.
- Samo za dimnjak smo dobili ponudu na 37 tisuća kuna. Još uvijek nismo sigurni hoćemo li morati biti prisiljeni prijeći na kondenzacijske bojlere da bi dobili plin natrag - kaže ova 60-godišnjakinja.
A pitanje je to samo, kaže, samo jedno od bezbroj. A postavlja ih je na sve strane, no bez odgovora. Ne zna treba li pričekati drugi krug statičara prije nego se baci na obnovu ni hoće li joj banke pomoći pri dizanju kredita. Ne zna može li uopće krenuti s obnovom ili treba pričekati donošenje zakona o obnovi. Pitanje svih pitanja je - koliko će sve to uopće koštati i hoće li država bilokako pripomoći u svemu tome. Frustrirana je čekanjem na donošenje novog zakona koji bi to trebao regulirati.
- Kad bismo znali što nas kroz ovaj zakon čeka odmah bismo krenuli, ali čitavo vrijeme čekamo donošenje novog zakona da bismo mogli ići dalje i da bismo vidjeli što će nam zakon dati. Prvi prijedlog zakona nitko od nas nije ni vidio. Zakon još uvijek nije došao do faze e-savjetovanje - komentira ova stanovnica centra. Voljela bi kad bi mogla osigurati svoju zgradu protiv potresa, no to su, kaže, ogromni novci.
- Računala sam da naša zgrada u najboljoj verziji košta 500.000 eura. Tu su još elaborati, cijene druge procjene statičara - ističe T. Matej. Pojavljuju se, dodaje, i drugi problemi. Pitanje režija, primjerice, jer je potrebno plaćati račune u dva stana - svoj i onaj u kojem privremeno živi.
No, dok navodi sve probleme s kojima se mučila proteklih mjesec dana, ističe nam da je nakon svega ipak optimistična. Ovaj nesretni događaj pokazao joj je, kaže, da je biti živ i zdrav mnogo bitnije od bilo koje materijalne stvari koju je možda izgubila.
- Zagrebu ovo nije prvi potres, a nije niti zadnji. Nije bome ni najveći koji smo imali. Mogli smo proći gore i budimo zahvalni na tome - kaže.
w︆w︆w︆.︆k︆i︆s︆s︆i︆a︆.︆c︆l︆u︆b