- Ima klinkica koje se seksaju za horse, uvijek imaš skupinu promiskuitetnih. Nije to ništa posebno za ovu partijanersku scenu, ništa drukčije nego u Saloonu - kaže zagrebački raver, tinejdžer.
On, skriven u anonimnosti, i njegovih 73 vršnjaka ispitano je u istraživanju o rizičnom ponašanju mladih, koje su proveli UNICEF i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ispitani su oni najrizičniji - mladi iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. U Zagrebu je na pitanja istraživača odgovarilo 74 narkomana, ravera te mladih Roma iz naselja Kozari Bok, dobi od 15 do 25 godina. Svima je zajedničko samo jedno - rizično ponašanje, od pijenja alkohola, uzimanja droge do seksa u takvome stanju, bez zaštite!
Njih 87,8 posto redovito pije alkohol, a 63 posto puši marihuanu. Većina je ispitanika drogu prvi put konzumirala sa 14 godina. Zagrepčanke počinju kasnije - dok dečki već sa 14 godina progutaju prvu tabletu ili povuku dim, cure to prvi put učine sa 16,6 godina. Drogu najčešće uzimaju u kafićima i privatnim stanovima. U potonje se radi šuta najviše zavlače ovisnici o heroinu, dok konzumenti sintetskih droga i marihuane to čine na javnome mjestu i u kafiću.
Izuzetno je rizična rave scena, što opisuju sami tinejdžeri. Na partyjima piju tablete ecstasyja, a jedna od kontraindikacija tog preparata je i dehidracija. Zagrebački tinejdžeri zato često posežu za pivom (koje ne smatraju alkoholom). A zašto ne voda? Raveri su, naime, istraživačima kazali kako "vlasnici klubova ponekad namjerno pokvare slavine u zahodima kako bi, onemogućivši pijenje vode, povećali promet na šanku". Zbog katastrofalnih tabletica koje nabavljaju od "sumnjivih" a ne poznatih dilera, mnogima često pozli. Zato autorice istraživanja, predvođene dr. Marinom Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, među ostalim predlažu sustav smanjenja štete. Neka se mladima barem omogući testiranje kakvoće tableta. Policijski laboratoriji, naime, redovito analiziraju ecstasy pa bi mogli obavješćivati mlade o sastavu zaplijenjenih tableta!
Većina njih svoje ponašanje ne smatra rizičnim. O HIV-u, spolno-prenosivim bolestima, drogi i alkoholu, njih 65 posto doznaje iz medija. Drugi izvor su im prijatelji (58 posto), a treći škola (40 posto). Znakovito je, međutim, da čak polovica djevojaka najviše informacija dobiva od obitelji. Istodobno, obitelj je glavni informator za svega 22 posto mladića!
Bez obzira što brojke zastrašujuće opisuju takvo ponašanje, svakodnevnica tih mladih ljudi još je gora. Svi su oni zagrebačka marginala. A znanost je tu neumoljiva - što je veća marginalizacija, veći je rizik! U svakom slučaju, istraživanje je tek postavilo dijagnozu. Za terapiju su mjerodavne gradske vlasti. Među banalnijim potezima koje bi trebali povući na prvome je mjestu postavljanje kondomata, koji su u metropoli - raritet! A obrazovanje i preventiva? Programi smanjenja štete zagrebačkim su vlastima (za razliku od splitskih i riječkih), gotovo nepoznanica.
V. Grivić
