Htjeli su krajem 2022. dignuti cijenu vode, no na koncu su morali odustati jer je Vijeće za vodne usluge utvrdilo nepravilnosti u odluci koja to propisuje. Lani su promijenili cijene najma gradskih stanova i kriterije za njihovu dodjelu, no Visoki upravni sud ukinuo je izglasanu odluku jer se nije pozvala na odgovarajući zakon pa je morala ponovno u proceduru. Implementacija plavih vrećica prije gotovo dvije i pol godine je prošla, ali je odluka kojom su uvedene također završila na sudu te su odredbe o kolektivnome kažnjavanju stavljene izvan snage.
Prolongirana i obnova cijevi
I nisu to jedine promjene koje je Grad pokušavao uvesti u posljednje četiri godine, ali su se našle pred pravnom ili proceduralnom preprekom, a posljednji je primjer prijedlog izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana, koji je zbog pogrešaka vraćen na doradu i treću javnu raspravu. Takvi problemi traju još od jeseni 2021., kada je pokrenut postupak ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Gradska je vlast financijsku pomoć htjela isprva prekinuti naglo, u roku od šest mjeseci, no korisnici mjere ubrzo su oformili pravni tim pa je postupak pretvoren u dugotrajnu pravnu bitku koja je došla do Visokog upravnog, a poslije i Ustavnog suda. Iako su obje instance na koncu utvrdile da je potez Grada bio u skladu sa zakonom i Ustavom, ipak su bili primorani ukidanje mjere prilagoditi tako da traje sve dok iz nje ne iziđe posljednje dijete koje navrši sedam godina.
Mogu se navesti i slučajevi u kojima je Grad ostao bez više stotina milijuna eura iz Europske unije. Projekt gradnje bazena u Španskom tako se isprva trebao financirati iz bespovratnih europskih sredstava, no Grad je od nadležnog Ministarstva turizma i sporta dobio odbijenicu jer nije dostavio cjelovitu natječajnu dokumentaciju. Bazen se ipak počeo graditi, no investicija vrijedna 32 milijuna eura financira se iz gradskog proračuna. Najskuplji je pak primjer zasad propuštena prilika za povlačenje novca iz EU fondova u svrhu Projekta Zagreb, 320 milijuna eura vrijedne investicije u gradsku vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu. Grad je putem Vodoopskrbe i odvodnje projekt prijavio na prioritizacijski poziv Ministarstva gospodarstva za alokaciju sredstava, no on se na koncu nije našao među 15 najviše bodovanih. U nekim slučajevima pak u Gradu su morali reterirati jer se ispostavilo da su im ciljevi preambiciozni. Tako su izmjene GUP-a, među ostalim, vraćene na doradu jer su neke odredbe propisivale strože kriterije gradnje od onih propisanih zakonom.
Za sve su te probleme, međutim, na Radićevu trgu imali objašnjenja pa su, primjerice, za slučaj bazena Špansko rekli da propusta nije bilo te da će protiv ministarstva koje je odbilo projekt pokrenuti upravnu tužbu. Glede izmjena GUP-a gradonačelnik Tomislav Tomašević ustvrdio je da su htjeli uvesti nadstandarde te da su u Ministarstvu graditeljstva tri mjeseca tražili greške koje to nisu, a za Projekta Zagreb kazao je da ide dalje te da se čeka novi poziv. A uzme li se u obzir da je uglavnom riječ o proceduralnim ili pravnim pogreškama, nameće se pitanje je li problem u stručnosti kadra ili u vanjskim elementima poput zakonskih okvira i birokratskih zavrzlama.
– Premda naši zakoni nisu idealni, lokalne vlasti sa svojim stručnim službama moraju naučiti kako “plivati” kroz njihove odredbe. Stvar je tu kompetencije kadra, a Zagreb ima bolju pregovaračku moć za zapošljavanje stručnih ljudi. Gradska vlast ih nema, a onda kad se pojavi problem, Tomaševiću su drugi krivi – kaže politička analitičarka Ankica Mamić.
Možda i nije loše što zapinje
Da je stvar u kadru, slaže se i politolog Žarko Puhovski. – Imaju aktiviste i političare, ali neki od njih nemaju nikakva radna iskustva. Govorimo, dakle, o ljudima upitne sposobnosti da kontroliraju svoju upravu. Njihova nemogućnost da zamijene svoj upravni aparat rezultira “polugotovim” proizvodima, problemima s dokumentima – kaže Puhovski. Ističe, međutim, da Tomaševiću takvi proceduralni problemi odgovaraju jer mu to daje priliku prikazati ih kao pokušaj sabotaže od strane države. – To je za njega odličan promidžbeni materijal. Za njega bi bilo opasnije da mu država pomaže i da sve ide glatko – pojašnjava. SDP-ov skupštinar Renato Petek za neke od poteza gradske vlasti smatra da su dobro zamišljeni, no kritizira proceduralne i pravne probleme koji se pojavljuju u njihovoj realizaciji.
– Tomašević na funkcije postavlja ljude koji su predani provedbi njihovih agenda, a ne one koji su stručni. Rezultat su propuštene prilike u povlačenju europskih sredstava, a i neke odluke koje je donijela Skupština morale su ići na doradu, poput one o najmu stanova. Na taj način se zaključuje da se ne poštuje struka – kaže Petek. Gradski zastupnik HDZ-a Mislav Herman misli da je, osim nestručnosti, problem zagrebačke vlasti i u tome što su njezini članovi zatvorena zajednica koja ne surađuje s “autsajderima”, a oni koji s njima pokušavaju raditi, poput, podsjeća, nekadašnjeg predsjednika Holdingove Uprave Nikole Vukovića, ubrzo od toga odustanu.
– Riječ je u prvom redu o ogromnoj količini nesposobnosti gradonačelnika Tomaševića. Odmah se vidi da oko sebe nemaju tim stručnjaka, a sad planiraju potrošiti pet milijuna eura na angažman konzultanata koji će Holdingu govoriti kako kositi travu – ističe Herman.•
Kako nemaju kadrove dali su otkaze i zaposlili nove kadrove. Imam prijatelja koji radi u Zagrebačkom holdingu i rekao da su smjenili sve stare kadrove i zaposlili nove. Vjerujem da je tako i u gradu Zagrebu. Kada tržite informaciju o bilo čemu Tomašević "Laže" i to je sada i SDP potvrdio. Preporučam SDP-u da se mane čorava posla i da radi u interesu grada Zagreba. Građani nisu ovce.. želimo bolji Zagreb