U Americi živi 300 milijuna ljudi, a čak 47 milijuna nema zdravstveno
osiguranje. O tome kako se sve oni snalaze kad im zatreba liječnička
pomoć mogu se pisati knjige i snimati tužni filmovi.
Mnogima širom svijeta, pa i u nas u Hrvatskoj, ti podaci djeluju čudno
ili nevjerojatno. Pitaju se kako bogata Amerika koja savjetuje sve – od
Europe, Rusije do Bliskog istoka – kako urediti državu, a ratovima
promovira svoju demokraciju, nije uspjela riješiti jedan od najvažnijih
problema svog društva? Na zdravstvenim se reformama lome koplja
desetljećima, a Hillary Clinton je kao predsjednikova supruga na toj
temi gotovo srušila Billovu karijeru jer unatoč dobroj volji i
obećanjima ništa nije uspjela napraviti.
Zakoni su nemilosrdni i ne idu na ruku onima koji ne uplaćuju skupa
mjesečna izdvajanja za osiguranje, a bolničke uprave ne žele i nemaju
vremena slušati žalosne priče pacijenata o gubitku radnog mjesta,
školovanju djece ili blokiranim kreditnim karticama. Oni traže ček koji
netko mora platiti jer u protivnom pacijent može zatražiti pomoć svoga
Boga jer mu liječnici neće progledati kroz šuplje džepove.
Zdravlje je skupo, boravak u bolnicama može pojesti životnu ušteđevinu,
a lijekove nitko ne dijeli zbog humanosti ili želje za oporavkom
građana nego su dio poznatog interesnog kruga u kojem profitiraju
farmaceutske tvrtke i skupi lobisti, zastupnici zdravstvenih
osiguravajućih tvrtki na Capitol Hillu i Bijeloj kući u Washingtonu.
Hrvatski ministar zdravstva Milinović sigurno bi bio pohvaljen u
Americi jer ne popušta onima koji žele pušenjem u zatvorenim javnim
mjestima nastaviti ugrožavati zdravlje nepušačima. Bolesti povezane s
pušenjem zahtijevaju skupa liječenja i zbog toga nitko pametan u
Americi nije tražio poništavanje strogih zakona. A upravo velik broj
neosiguranih Amerikanaca redovito puši, konzumira alkohol, jede
nezdravu hranu i pripada skupini onih koji imaju predispozicije za brže
obolijevanje.
U predizbornoj je kampanji Barack Obama najavio kraj dugog razdoblja
spore reforme zdravstva i stoga nije čudno što je samo nekoliko mjeseci
nakon njegova ulaska u Bijelu kuću Kongresu podnesen plan po kojem bi,
prihvate li ga zastupnici i senatori, svaki Amerikanac trebao imati
kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Hoće li to biti samo još jedan hvale
vrijedan pokušaj nadobudna predsjednika ili je Barack Obama odlučniji i
ima više iskustva i znanja s tim problemima jer je dugo radio s
ugroženim i siromašnim skupinama ljudi u južnom predjelu Chicaga brzo
ćemo doznati.
Točno je da ima potporu javnosti i da bi saniranje zdravstva bio
pozitivan adut iz prvog predsjedničkog mandata za ulazak u drugi, ali
ovdje nije riječ samo o dobrim namjerama nego više o milijunskim
iznosima koji se vrte u toj branši, borbi s korupcijom u zdravstvu i
osiguravajućim tvrtkama, promjeni razmišljanja građana koje treba
uvjeriti da njihova Amerika nije socijalistička ni komunistička država
da bi imali besplatna liječnika. Na 165 stranica koje su poslane u
Kongres ispisani su prijedlozi kako smanjiti troškove zdravstva i
liječenja, kako poboljšati usluge i prevenirati bolesti, ali i upute
kako smanjiti mjesečna izdvajanja obiteljima i tvrtkama.
Obama ambiciozno očekuje da se rasprave o zdravstvu završe do kraja
godine i spreman je na sve zamke koje postavlja oporba znajući da 47
milijuna neosiguranih Amerikanaca sigurno neće glasovati za
republikance riješe li demokrati njihov problem.
POGLED S MANHATTANA