Proizvodnja plina rapidno pada, dokazuje i najnovija kratkoročna statistika u energetici. Naime, po njoj je u prvih deset mjeseci godine proizvedeno u Hrvatskoj svega 907 milijuna kubičnih metara prirodnog plina, dok je u istom periodu lani proizvedeno oko 1075 milijuna kubičnih metara domaćeg plina. U godinu dana zabilježen je tako pad od čak 15 posto, što dokazuje da Hrvatska sve više postaje ovisna i o plinu za koji ima dokazane iskoristive zalihe.
Još 2016. u godinu dana proizveli smo 1647 kubika pa možemo reći da se proizvodnja u nekoliko godina srezala više od 30 posto. Zato sve više uvozimo pa se iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidi da je tijekom deset mjeseci uvezeno 1620 milijuna kubika plina, što je skok od 27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatska naime troši oko 2,6 milijarde kubika plina i do 2013. proizvodila je oko polovicu svojih potreba za ovim energentom, ali u posljednjih nekoliko godina proizvodnja plina rapidno pada. Domaća plinska samodostatnost u deset mjeseci iznosila je svega 35 posto pa bi prognoze o tome da bi 2022. mogla bi pasti na 25 posto mogle biti i prekonzervativne. Time smo izloženi cjenovnim udarima na budžet onog dijela građana koji koriste plin kao energent za grijanje jer ovisnost o uvozu ni za jednu zemlju ne može biti bolja varijanta od vlastite proizvodnje.
Da nemamo dovoljno nafte, nije vijest, ali proizvodnja, koliko god skromna bila, ostaje konstantna. Točnije pada po blagoj stopi od dva posto zabilježenih u promatranom razdoblju. Većinu potreba za naftom Hrvatska uvozi premda i tog energenta ima podosta. Novi projekti istraživanja nafte i plina mogli bi malo popraviti statistiku, ali ukupno je riječ o zabrinjavajućem trendu. Podaci o ukupnoj proizvodnji električne energije pokazuju također osjetan pad jer je lani do kraja listopada bilo proizvedeno 11,1 gigawat sati, dok je ove godine u istom periodu zabilježeno manje od 10 tisuća gigawatsati proizvodnje. Podaci iz posljednja četiri mjeseca pokazuju da su usporile hidroelektrane jer je hidrološki lani bila bolja godina, ali manja je i proizvodnja vjetroelektrana.
Poštovana novinarko! Jedinice za električnu energiju su: Ws (hrvatski slovima: vatsekunda), kWh (kilovatsat), MWh (megavatsat), GWh (gigavatsat), TWh (teravatsat). Dakle, trebali ste napisati: "...lani je do kraja listopada bilo proizvedeno 11,1 TISUĆA GWh (GIGAVATSATI), dok je ove godine u istom periodu zabilježeno manje od 10 tisuća GIGAVATSATI proizvodnje...." Zaboga, sve ste napisali neispravno!!!!!