Diproporcija između primanja i cijena namirnica iz godine u godinu kod nas je sve veća. Dok s jedne strane mirovine i plaće stagniraju, namirnice konstantno poskupljuju. Budući da se štedi na svim frontovima, prehrana kao najveća stavka kućnog budžeta, obično bude prva na meti. A to u praksi znači manje mesa i luksuznih namirnica, a više krumpira i jeftinog povrća. Ako se ne jede zdravo tj. ako se svakodnevno ne dobivaju kalorije, proteini, vitamini i minerali, mogu se javiti razna bolesna stanja, a opada i radna sposobnost. Tzv. jeftina prehrana najviše pogađa djecu u razvitku ali i starije i bolesne – kaže nutricionist dr. sc. Ignac Kulier, autor DVD-a Nutrifit za mršavljenje i zdravu prehranu, kojeg smo upitali i da li je ipak nekako moguće i s manje novca jesti kvalitetno i zdravo.
- Tehnički vrlo teško. Naime, da biste unijeli sve hranjive tvari s jeftinim namirnicama potrebno je poprilično znanje i smisao za slaganje obroka. Morate uskladiti dnevno potrebne kalorije i sve ostale hranjive tvari s tri uobičajena obroka. Osim toga moraju podjednako biti zastupljene tipične skupine; povrće i povrtni proizvodi, meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, voće i voćni proizvodi, kruh itd. I kad ste to napravili, morate osmisliti prihvatljivu kulinarsku obradu tj morate izabranim namirnicama dati oblik za jelo – ističe Kulier koji je za čitetelja Večernjaka izdvojio neke namirnice proizvode koji su dobra investicija u ovim kriznim vremenima:
- Najbolje će proći oni koji iza kuće imaju vrt i voćnjak i koji su si spremili zimnicu. Kod toga je najvažnije kiselo zelje ali i drugo povrće koje se može kiseliti poput repice ili krastavaca. Još bolje će proći oni koji imaju priliku držati svinje i perad pa imaju vlastiti špek, kobasice i suho meso. Najviše će nastradati urbano stanovništvo koje svaku namirnicu mora kupiti u šoping centru i tako su u milosti i nemilosti trgovaca. A ako se uzme u obzir trend skakanja cijena, ne piše nam se dobro – smatra Kulier i nadodaje kako su u prednosti ona domaćinstva koja gdje se obroci pripremaju kod kuće.
- Iako se to čini sitna ušteda, ona se velikom brzinom umnožava što daje veliku prednost u odnosu na hranjenje vani. Nažalost, sve je manje domaćinstava u kojima se žena ili muškarac žrtvuju kuhanjem obroka. A i kada se hranite vani, primjerice na tzv toplim linijama šoping centara, nikad ne znate što ste pojeli i koliko je to zdravo. Često su to obroci previše opterećeni kalorijama – upozorava Kulier i savjetuje da se pažljivim izborom mogu naći gotove ili polugotove namirnice koje se zgodno mogu iskoristiti u kuhinji.
- Primjerice, u limenci takva hrana je sigurnija od ostalih oblika pakiranja jer je zaštićena od vanjskih utjecaja i već je termički obrađena što znaći da ne morate trošiti energiju u kuhinji. Nemam ništa protiv ribe iz limenke, dapače bilo bi dobro zimi takvu limenku sardina otvoriti za doručak ili večeru. Smrznuta hrana, pritom mislim na voće i povrće, zapravo nije ništa izgubila od hranjivih tvari i ako se kulinarno dobro pripremi to su izvrsni i zdravi obroci. Nažalost, skupe namirnice i štednja kod nabavke hrane odvest će nas u jednoličnu i monotonu prehranu koja nije zdrava ne samo za tijelo već i za psihu. Zamislite da svaki dan morate jesti kajganu? – zaključuje Kulier.
>>Nedostatak kulture prehrane najvažniji je razlog debljanja nacije
