Svi istražni prostori i eksploatacijska polja geotermalne vode u energetske svrhe, relevantni bušotinski podaci i karta geotermalnog gradijenta. Ili, da posve skratimo, sve lokacije na području hrvatskog dijela Panonskog bazena na kojima se može naći geotermalni izvor sad su dostupne na jednoj mapi. Naći se ona može na internetskim stranicama Agencije za ugljikovodike, koja je bazu podataka i uredila, a cilj je vrlo jednostavan – privući investitore. Točnije, prikazati im na kojim područjima Lijepe Naše postoji potencijal za razvijanje njihovih projekata obnovljivih izvora energije. Sam projekt kreiranja baze podataka duboke geotermalne energije "Izrada interaktivne karte geotermalnog potencijala panonskog dijela bazena u Republici Hrvatskoj" financiran je, inače, bespovratnim sredstvima u iznosu od 200 tisuća eura, dodijeljenim u sklopu programa Energija i klimatske promjene u okviru financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, i to uz potporu fonda zemalja Kraljevine Norveške, Kneževine Lihtenštajn i Islanda, čiji su predstavnici također sa zanimanjem promatrali samo predstavljanje karte, koja je dostupna od posljednjeg dana travnja. Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan pojasnio im je da je interaktivna karta jedan od koraka kojima Agencija promovira geotermalni potencijal Hrvatske i privlači investitore.
– U sljedećem koraku želimo aktivnije pomoći lokalnim zajednicama u izazovima financiranja postupaka bušenja – kazao je Krpan pa odmah predložio i nastavak suradnje unutar financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora uz potporu fondova koje zastupa Norveška.
Podsjetimo još kratko, dio investitora u ovom je trenutku već "u poslu" jer Agencija za ugljikovodike je, s Ministarstvom gospodarstva, provela natječaj za istraživanje i eksploataciju geotermalnih potencijala u Slavoniji, Podravini i Međimurju. Dozvole za geotermalne bušotine dobila je prije sedam mjeseci Ina, za lokacije Leščan i Međimurje 5, IGeoPen za Pčelić i Sječe, Viola Energy Generation za Kotoribu, a svi navedeni obvezali su se u sljedećih pet godina izraditi 21 geotermalnu bušotinu te uložiti 191,7 milijuna eura. Kako je tada pojasnio predsjednik Uprave Agencije Marijan Krpan, u prvoj godini očekuje se da će investitori provesti seizmičke radove, na čemu trenutačno i rade, dok će se u drugoj i trećoj krenuti s bušenjima. Nakon prvih bušenja, pojasnio je tada, imat će investitori ideju o potencijalu ležišta.
– Što je dovoljno da se odredi kakva se elektrana može sagraditi – rekao je lanjskog listopada Krpan pa dodao da će Hrvatska za šest do sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije.
GALERIJA Znate li koje je najdulje selo u Hrvatskoj? 'Idem k susjedu tamo može značiti i nekoliko kilometara'
Sada i Hrvatima žele podvaliti bajku o zelenoj energiji. Ok kome se isplati neka ulaže, ali samo bez ekstra poticaja državnih obveznika pa ćemo vidjeti tko će i s kojim rezultatom investirati. Ideološki od crvenih i zelenih zatrovana akcija za podrivanje tržišne utakmice.