"Kako ne bi junak sina prepoznao, kad ga brani mačem, kojemu ga je junak sam naučio?" pita se Ivana Brlić-Mažuranić u svojoj priči "Lutonjica Toporko i devet župančića".
Vođeni ovim ulomkom iz poznate pripovijetke najpoznatije hrvatske spisateljica za djecu, u Slavonskom su Brodu odlučili na zanimljiv način spojiti Ivanine bajke i povijesne srednjovjekovne mačeve. Naime, u pričama "hrvatskog Andersena" često se spominju mačevi pa je kuća u kojoj je Ivana stvarala svoja najpoznatija djela poslužila kao odlična kulisa za predstavljanje zbirke mačeva iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja.
Izloženo je trinaest primjeraka izuzetno vrijednih srednjovjekovnih mačeva "viteškog doba" od 11. do početka 16. stoljeća, ali to nije sve. Posjetitelji kroz izložbeni postav iz srednjeg vijeka preko kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća naglo skaču u današnje doba promatrajući kako suvremeni mediji preuzimaju te na stvarnosti utemeljene činjenice o mačevima i koriste ih kao simbole viteštva, herojstva i avanture.
– Izložba je zapravo inspirirana Ivaninim "Pričama iz davnine". Poveznicu smo našli u njezinim motivima, u pričama "Lutonjica Toporko i devet župančića" te "Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica" u kojima se spominje mač, a kako sam vidjela sjajnu izložbu koju su u Klovićevim dvorima 2021. godine otvorili kolege iz Hrvatskog povijesnog muzeja, zaključili smo da bi ova izložba jako lijepo sjela i u vinskom podrumu Kuće Brlić – kaže Romana Tekić, ravnateljica brodske Galerije umjetnina.
Povijesno-popularna izložba "Mač – jednom davno..." velikim se dijelom temelji na stručnoj i znanstvenoj obradi mačeva iz Zbirke oružja Hrvatskog povijesnog muzeja, a koncipirana je u dva dijela. Prvi dio odnosi se na stvarne povijesne srednjovjekovne mačeve iz viteškog perioda, a drugi je posvećen maču današnjice, odnosno tome koliko se mi danas još uvijek susrećemo sa simbolom mača, koliko smo okruženi njime kroz razne medije, od filmova, videoigara i stripova do opere, književnosti i glazbe. Iz svega toga vidljivo je kako je mač općeprisutan simbol koji nam još uvijek puno znači.
U cilju popularizacije fundusa, osim prezentiranih mačeva i općih tema iz viteškog života, prezentirani su i objavljeni brojni predmeti i mediji s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu, a koji i danas svjedoče o fascinaciji viteštvom i mačem.
Dio u kojem se prikazuje opčinjenost mačem kroz književnost, film, kazalište i viteške videoigrice također je pronašao svoje mjesto u Slavonskom Brodu.
– Cilj izložbe je privući sve uzraste u Kuću Brlić. Želimo popularizirati povijesne teme koje zanimaju i mlade i stare. Vjerujem da će se kroz ove filmske plakate, knjige i slikovnice mnogi prisjetiti svoje mladosti i još jednom proživjeti vrijeme koje su proveli uživajući u sadržaju knjige ili filma – ističe Tekić.
Mač simbolizira duboku vrijednost u svakom društvu koje ga je koristilo. Iako ga sada promatramo i divimo mu se kao umjetničkom djelu ili vrhunskom obrtničkom proizvodu, ne smijemo zaboraviti da nije nastao da bismo mu se mi danas divili, nego kao oružje sredstvo za borbu koje je sposobno spasiti, ali i oduzeti život. Predmet je legendi, pripovjedaka i pjesama.
– Jedan od meni najdražih mačeva je najstariji iz naše zbirke. Potječe iz 11. stoljeća i savršen je primjer viteškog mača. S obzirom na to da je u to vrijeme počeo prvi križarski rat, taj mač je u isto vrijeme postao simbol viteštva i simbol kršćanstva – kaže Leon Bošnjak, kustos zbirke oružja u Hrvatskom povijesnom muzeju.
Najveći dio od 26 mačeva iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja pronađen je u rijekama i jezerima. Njihovo pronalaženje započelo je još u doba Austro-Ugarske, kada su u cilju omogućavanja pristupa većim brodovima i moderniziranja luka proširivana riječna korita. Neki od njih otkriveni su upravo u brodskom Posavlju, što je dodatna poveznica s gradom na lijevoj obali Save.
– Imamo dva mača koja su pronađena u rijeci Savi u blizini Slavonskog Broda, jedan kod Dubočca, a drugi, kako se navodi tada, kod planine Motajice. Uz to, mačevi su neizostavan dio Ivaninih bajki, pa kao što je princ Relja simbolično mačem porazio zmaja, tako smo i kuću Ivane Brlić-Mažuranić zbog njezine simbolike izabrali kao mjesto izložbe – zaključio je Bošnjak.
