Svaki treći stanovnik grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, najviše od hipertenzivnih bolesti te potom ishemijskih bolesti srca, dok svaki četvrti stanovnik umire od raka. To su dva najveća javnozdravstvena problema i najčešći uzrok smrti u Zagrebu, pa su logičnim slijedom to ujedno i javnozdravstveni prioriteti za 2024. godinu, kazuju podaci Zdravstveno-statističkog ljetopisa Grada Zagreba koji su u utorak predstavili u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Najčešće rađaju između 30 i 39
Ljetopis svake godine objedinjuje ključne zdravstvene pokazatelje aktualne zdravstvene situacije građana, daje uvid u rad i iskorištenost zdravstvenih kapaciteta, organizaciju zdravstvene zaštite te je svojevrsni "zdravstveni karton" Zagreba. Struktura uzroka smrti i pobolijevanja stanovnika Zagreba ukazuje na dominaciju kroničnih nezaraznih bolesti, a za većinu njih vežu se zajednički faktori rizika: pušenje, prekomjerna uporaba alkoholnih pića, pretilost, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost i povišen krvni tlak.
Očekivano trajanje života za Zagrepčane iznosilo je u 2022. godini 79 godina, što je za 3,4 godine dulje nego u 2003. godini kada je iznosilo 75,6 godina. Za muškarce je iznosilo 76,1 godinu a za žene 81,5 godina. Očekivano trajanje života u ovom je slučaju kontinuirano raslo kroz promatranih 19 godina te su najviše vrijednosti dosegnute 2019. kada je ono iznosilo 79,6 godina. Međutim, kao posljedica pandemije COVID-19 došlo je do pada tog procijenjenog vijeka 2020. a to se nastavilo i 2021. godine.
>> FOTO Od jutros zauvijek zatvoreno veliko parkiralište u Zagrebu, Grad ponudio zamjensku lokaciju
Zagrepčani su liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najčešće odlazili zbog bolesti dišnog sustava. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva na drugom su mjestu, a na trećem bolesti srca i krvnih žila. Najveći broj građana bio je hospitaliziran zbog malignih neoplazmi, dok su na drugome mjestu bolesti cirkulacijskog sustava. Prema broju dana bolničkog liječenja na prvom su mjestu mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. Slijede novotvorine i bolesti cirkulacijskog sustava.
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni u Statističkom ljetopisu Grada Zagreba 2023., u Zagrebu je 2022. živjelo 767.445 stanovnika, od toga 359.849 (47%) muškaraca i 407.596 žena (53%). U podacima iz Popisa stanovništva 2021. godine, bilo je 768.054 stanovnika (358.809 muškaraca i 409.245 žena) što znači da se ukupan broj nešto smanjio, a po spolnoj raspodjeli povećao se broj žena, a smanjio broj muškaraca. Dobna struktura stanovništva nije se promijenila od 2021. te je starijih od 65 bilo 158.565 (udio od 21%), a mlađih od 15 godina bilo je 117.152 stanovnika (udio od 15%). Broj stanovnika radno aktivne dobi od 15 do 64 godine bio je 491.697 (64%).
U 2022. rođeno je 7456 djece (3782 muške i 3674 ženske djece), a umrlo je 9636 osoba (od toga 4581 muškaraca i 2355 žena) što znači da je 2180 više umrlih nego rođenih. Prema dobi majke, najviše se rađalo u dobnoj skupini od 30 do 39 godina, a prema redu rođenja najviše je bilo prvorođenih – kao i u prethodnom razdoblju.
Više je rođenih no umrlih bilo samo u dvije od 17 gradskih četvrti: u Stenjevcu i Sesvetama. Najnegativniji prirodni prirast bio je u gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok te u Donjem Gradu.
Pet pedijatrijskih ambulanti više
Uz gradske domove zdravlja, gradske ljekarne, hitnu medicinsku pomoć i njegu u kući, u Zagrebu je tijekom 2023. godine djelovala 881 jedinica privatne zdravstvene prakse, najviše u stomatologiji (461).
POVEZANI ČLANCI:
Analiza privatne zdravstvene prakse od 2018. do 2023. pokazuje kontinuirani pad uz ukupno smanjenje od 118 jedinica. Znatniji trend smanjenja broja privatne zdravstvene prakse bilježi se u općoj medicini (49), ljekarništvu (21), dentalnoj zdravstvenoj zaštiti (18) i dentalnim laboratorijima (14). Porast privatne zdravstvene prakse bilježi se jedino za pedijatriju (5).
U 2022. u Zagrebu je sklopljeno 3668 brakova, što je nešto niže u odnosu na prethodnu godinu, dok je razvedeno 1184 braka, pa je stopa razvoda iznosila 322,8 na 1000 sklopljenih brakova i bila je viša u odnosu na prethodnu godinu.
Najviše razvedenih brakova na tisuću sklopljenih bilo je u Novom Zagrebu – istok i Maksimiru, a najmanje u Gornjoj Dubravi i Podsljemenu.
U Zagreb je 2022. doselilo 21.578 stanovnika: iz drugih županija 7950, a iz inozemstva 13.628. To čini znatnu promjenu omjera u odnosu na prethodnu godinu, kada se u glavni grad uselio podjednak broj ljudi iz drugih županija i iz inozemstva (8077 i 8399). Sada ih se najviše doselilo iz Ukrajine (2530 osoba), potom iz Bosne i Hercegovine (1890), Nepala (1127), Srbije (1028) i Filipina (891), što je prouzročeno ratnim zbivanjima u Ukrajini te znatnim povećanjem uvoza radne snage. U 2021. najviše ih se doselilo iz BiH, potom iz Srbije, Njemačke i Kosova.
Iz Zagreba je 2022. odselilo 17.598 stanovnika, i to u drugu županiju 8572, a u inozemstvo 9026, najviše u Njemačku. Godinu prije odselilo je 15.613 stanovnika (u drugu županiju 8222, u inozemstvo 7391).
Skoro 80g. Koliko ih Jakuševac truje i nije loš prosjek !