Papiri, papiri i još malo papira. Tako bi se otprilike moglo opisati što se dosad napravilo po pitanju revitalizacije gradskog "obiteljskog srebra". Neke su objekte kupili prije čak 20 godina pa su za njih radili planove prenamjene. Najavljivalo se na sva zvona da će kompleksi Gredelja i Zagrepčanke biti nova gradska središta, a Paromlin najmodernija knjižnica. A onda je zapuštena zemljišta bivše tvornice željezničkih vozila, nekadašnje mesne industrije te industrijskog kompleksa Gradska uprava, dok joj je na čelu bio Milan Bandić, stavila na popis za prodaju.
Izbačena fiktivna prodaja
Odnosno, uvrstio je Bandić prodaju tih kompleksa u proračun za ovu godinu, čime je želio osigurati 1,08 milijardi kuna više. Nije baš da ih se svim silama trudio prodati. Vrlo brzo nakon usvajanja proračuna iz tadašnje je Gradske uprave neslužbeno procurilo da im prodaja nikad nije bila namjera, a tome u prilog ide i činjenica da nikakve aktivnosti nisu poduzete da bi se to realiziralo. Zbog toga je Bandićev posljednji proračun novi šef metropole Tomislav Tomašević prozvao fiktivnim, a potom je rebalansom prodaju izbacio iz proračuna. No čini se da nema baš nekih boljih ideja što bi s kompleksima napravio. Jer u gradskom budžetu za iduću godinu opet je – još malo papirologije. U stavku "razvojni projekti" nova je gradska uprava "uložila" 1,05 milijuna, a ulaze u to Blok Badel, Zagrepčanka i tvornica Sljeme u Sesvetama. Predviđa se, objašnjeno je u proračunu, izrada konzervatorskih dokumentacija, urbanističkih planova uređenja, snimki postojećeg stanja, prometnih i socioloških analiza...
Točnije, za Badel planiraju urbanistički plan uređenja (UPU) unutar kojeg će se ispitati mogućnosti i uvjeti prenamjene postojeće gradnje, pojedinačno preventivno zaštićenih i drugih vrijednih građevina nekadašnje tvornice u prostore kulturne namjene i javnog korištenja na temelju predloženih mjera zaštite nadležnog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, za što je kao osnovu potrebno izraditi konzervatorsku dokumentaciju. Za Zagrepčanku trebaju analizirati stanje te istražiti i prezentirati mogućnosti transformacije i sadržajne prenamjene sklopa nekadašnje klaonice i stočne tržnice kako bi potaknuli daljnji razvoj poslovnog i prometnog središta istočnog dijela grada, ali uz zaštitu identitetskih obilježja postojeće industrijske arhitekture.
U svrhu urbane transformacije prostora bivše mesne industrije Sljeme te stvaranja novog javnog središnjeg prostora Sesveta moraju izraditi urbanističku, prometnu i sociološku analizu. A u Paromlinu kane, najavljeno je na predstavljanju proračuna, nastaviti s projekom gradnje knjižnice, no samo uspiju li povući novac iz EU, i to nakon što bude izrađen prostorni plan.
– Proveden je javni urbanističko-arhitektonski natječaj za zgradu nove gradske knjižnice i projekt je pred dobivanjem građevinske dozvole. Riječ je o kapitalnom objektu u kulturi vrijednom 240 milijuna kuna – rekao je još prije dogradonačelnik Luka Korlaet. A za Gredelj, dodao je, pripremaju javni urbanistički natječaj s međunarodnim žirijem kojim će iznjedriti viziju tog prostora, uz prethodno savjetovanje s građanima. Puno je, dakle, tu još "papirnatog" posla dok se ne dođe do konkretnih radova.
Paradigma propadanja
A dosad je, kako je iznio Tomašević još za kampanje za lokalne izbore, samo dokumentacija za knjižnicu u Paromlinu stajala 17,4 milijuna kuna.
– Paromlin je paradigmatski primjer rasprodaje gradskog srebra i neplanskog trošenja novca Zagrepčana. Od otkupa 2005. pušten je da propada, a 2018. raspisan je natječaj za idejno rješenje nove gradske knjižnice. Od prodaje cijelog zemljišta Grad je planirao uprihoditi gotovo isti iznos za koji je kupljen, 75 milijuna kuna. Da je prodaja prošla, Grad bi samo na Paromlinu izgubio minimalno 17,5 milijuna kuna, plus milijunsku razliku nastalu tijekom 15 godina deprecijacije kune – tako je govorio Tomašević u ožujku ove godine. Njegova ideja i dalje je ista kao i prije izbora: na području Paromlina i Gredelja urediti novi centar grada. No ostaje pitanje – koje godine.
Autirica članka kaže da Tomašević nema baš nekih boljih ideja.Valjda urbanistički planovi , javna rasprava ,arhitektonski natječaji daju osnove za konkretne ideje.Ili bi bilo bolje urbanističke planove prilagođavat nekim idejama. u stilu neumrlog Ostapa "Ideje moje benzin vaš"