Što više kože i kroma, još donedavno bio je imperativ u automobilima luksuzne klase. I, da, svi smo svjesni da ta koža na sjedalima ima nedostataka – ljeti se ugrije pa nas prži, zimi je na njoj hladno – ali tko je još vidio Audi, BMW ili Mercedes bez kože... Kako se čini, sve češće ćemo viđati upravo takve primjerke, dok ne dođemo do toga da u automobilima jednostavno nećemo moći dobiti kožom presvučena sjedala. U nekim autima već danas više ne nude opciju presvlačenja sjedala pravom kožom, a i ono što bi trebalo biti plastično djeluje nekako drukčije. Električni automobili, naime, samo su najpoznatiji i najvidljiviji segment preobrazbe automobilske industrije u održiviju, ekološkiju. Radi postizanja sve strožih europskih ciljeva o emisijama ugljikova dioksida, proizvođači automobila sve više svojih modela s pogonom na dizel ili benzin zamjenjuju hibridima i potpuno električnim automobilima. Iza kulisa, pak, odvija se puno veći zaokret prema održivoj autoindustriji: čitave tvornice postaju održive, elektrificirane, recikliraju. Proizvođači automobila u svrhu održivosti mobilizirali su i svoje dobavljače, pa udruženim snagama razvijaju nove materijale koji su možda već sada ugrađeni u vaš novi automobil, a da toga niste ni svjesni. Mislite da biste prepoznali materijale proizvedene od odbačenih ribarskih mreža, izvučenih iz mora? Ili od kaktusa, iskorištenih dječjih pelena, otpada od hrane? Proizvođači ih zovu inovativnim materijalima za održivi luksuz, a ubrzano ulaze i u pristupačnije automobile, ne samo one najskuplje. Naravno, premium proizvođači mogu si dopustiti veća ulaganja pa oni i više eksperimentiraju.
Mercedes-Benz se tako pohvalio da istražuje nove materijale koji štede resurse kako bi uskladio održivost i luksuz. Najviša vizualna i taktilna kvaliteta, udobnost, funkcionalnost, trajnost i održivost – to je ono što traže kupci Mercedes-Benzovih vozila. Nemaju ništa protiv recikliranja, dapače, nemaju predrasuda – iako slove kao tradicionalno nastrojeni – no inzistiraju na tome da i materijali pojedinačno moraju ispunjavati visoke standarde. "Mercedes-Benz slijedi holistički pristup. S projektom "Ambition 2039" slijedimo cilj potpuno umreženog i neto ugljično neutralnog voznog parka novih vozila u 2039. godini, jedanaest godina ranije nego što je propisano zakonodavstvom EU-a", kažu iz Mercedesa.
Neto ugljična neutralnost znači da se emisije ugljika koje se ne uspijevaju izbjeći ili smanjiti nadoknađuju certificiranim kompenzacijskim projektima. Posebna pažnja posvećuje se svjesnom i pažljivom korištenju neobnovljivih i obnovljivih izvora. Tvrtka intenzivno radi na zatvaranju ciklusa materijala, značajno povećavajući udio recikliranih materijala u svojim vozilima i istražujući nove materijale koji su u skladu s prirodom. Iz Mercedes-Benza kažu da nastoje postići više s manje. Ubrzavaju tempo inovacija kako bi što brže doveli nove, održive tehnologije u serijsku proizvodnju. Primjer je materijal iz električnog konceptnog vozila Vision EQXX, najučinkovitijeg Mercedesa ikada proizvedenog. Nakon samo nekoliko mjeseci prvi održivi materijal iz njegova nosača bit će integriran u serijsku proizvodnju danas aktualnih automobila. Električna vozila EQS i EQE bit će opremljena - kao pilot serija - s kanalima za kabele izrađenim od plastičnog zamjenskog materijala UBQ™ koji se dobiva iz kućnog otpada. Održivi UBQ™ materijal dobiva se pretvorbom miješanog kućnog otpada, koji je do sada bilo teško reciklirati, te se stoga često termički obrađuje ili završava na odlagalištu. Materijal uključuje otpad od hrane, miješanu plastiku, karton i dječje pelene. Trenutno se testiraju daljnje primjene UBQ-a™, konkretno mogućnost da se od njega izrade ploče podvozja, obloge lukova kotača i poklopci motornog prostora.
U tvrtkama koje su se odlučile za zaokret prema ekološkijoj proizvodnji održivost ne započinje proizvodnjom automobila, u pogonu za sklapanje vozila, već u ranim fazama razvoja proizvoda. Već se u početnim fazama razvoja vozila preispituje sastav svih materijala koji će se koristiti i ispituju se mogućnosti održivijih alternativa. To se odnosi na površinske materijale, kao i na one koji nisu vidljivi kupcu automobila. "Primjeri u unutrašnjosti vozila uključuju upotrebu materijala koji sadrže visoke razine recikliranih elemenata i inovativnih materijala budućnosti. Mercedes-Benz u nekim modelskim serijama već u karoseriji i školjki vozila koristi čelik sa smanjenim emisijama CO₂, čija proizvodnja značajno smanjuje emisiju CO₂ u usporedbi s klasičnom proizvodnjom čelika u visokim pećima", kazuju iz Mercedesa. Također, dosljedno se radi i na dekarbonizaciji lanca opskrbe u upotrebi aluminija. Primjerice, u proizvodnji karoserije za Mercedes-AMG SL koriste se strukturni odljevci od tlačno lijevanih legura od recikliranog aluminijskog otpada. Upotrebom sekundarnog aluminija iz aluminijskog otpada može se uštedjeti oko 90 posto potrebne energije u usporedbi s proizvodnjom primarnog aluminija, dok se resursi mogu sačuvati. Svjesni su toga i drugi pa tako BMW danas u pojedinim komponentama već koristi do 50 posto sekundarnog aluminija.
Karoserija je bitna, jer je njezina čvrstoća bitna za sigurnost, a niska težina utječe na bolje performanse automobila, no pravi izazovi za proizvođače vozila ipak su u interijeru. Jer, vozači vole kvalitetne i izdržljive materijale, kao i one koji se lako održavaju. Pri tome moraju imati ili ugodan ili neutralan miris, a bitno je i kakvi su ti materijali na opip, te kako izgledaju. Dakle, ono što ne bi obukli na sebe, ljudi u principu ne žele imati ni u kabini svog automobila. Kako se onda nose s činjenicom da su materijali na njihovim sjedalima, vratima, centralnoj konzoli, armaturi... nekada bili plastične boce, kućni otpad, pa čak i pelene? Zapravo, jednostavno. Ako izgleda kao koža i ponaša se kao koža – lako se prema tom materijalu postaviti kao da i jest koža. Iako znamo da nije. Kad smo već krenuli s Mercedesom, taj njemački premium proizvođač provodi intenzivno istraživanje alternativa pravoj koži, dakle nastoji dobiti kožu bez da ju treba skinuti s neke životinje. Obećavajuće alternative pravoj koži već su predstavili u ranije spomenutom konceptnom vozilu Vision EQXX. Izrađene su od obnovljivih sirovina kao što su vlakna kaktusa u prahu ili od micelija, koji je podzemna struktura gljiva nalik korijenu. No, i bez tih inovativnih materijala budućnosti već se danas u automobilima nude različite opcije podizanja dojma unutrašnjosti vozila bez kože. To uključuje visokokvalitetnu repliku kože, kao i netkanu tkaninu od mikrovlakana koja se sastoji od do 73 posto recikliranog materijala. Koristi se u unutrašnjosti vozila na presvlakama sjedala, upravljaču, središnjoj konzoli i ploči vrata.
Audi u svom popularnom modelu A3 nudi presvlake sjedala i unutarnje tepihe izrađene od pređe koja se sastoji od do 89% recikliranih PET boca. Ovaj se proizvođač također ponosi svojim MaterialLoop projektom koji podrazumijeva pretvorbu staroga u novo. Želi zatvoriti krug na materijalima kao što su čelik, aluminij, plastika i staklo. Cilj im je ponovno upotrijebiti što više materijala visoke kvalitete. Primjerice, reciklirani čelik koristit će se u do 15.000 unutarnjih dijelova vrata za Audi A4. Materijale za ponovnu uporabu uzimaju iz mase otpada u tvornicama novih vozila te iz isluženih automobila koji su stigli do kraja svog životnog vijeka, ali i iz vozila koja su služila kao testne mule u razvoju potpuno novih modela. Audi želi u nadolazećim godinama stalno povećavati udio reciklata u svojoj floti - gdje god je to tehnički moguće i ima ekonomski i ekološki smisao. U tu je svrhu počeo prikupljati i spoznaje o recikliranju automobilskog stakla. Prozori automobila koji se ne mogu popraviti najprije se razbiju na male komadiće, a zatim sortiraju. Dobiveni stakleni granulat se topi i pretvara u novu plohu stakla. Zapravo, takvo staklo već se koristi u proizvodnji Audija Q4 e-tron.
Volvo u svojim električnim automobilima također više ne želi pravu kožu, jer ju smatra nusproizvodom mesne industrije. Od modela C40 Recharge pa nadalje, svi novi Volvo modeli zbog dobrobiti životinja ne sadrže pravu kožu. "U nastojanju da ovo potpuno električno vozilo učinimo ekološki još prihvatljivijim, kožne presvlake nisu opcija. Nudimo tekstilne presvlake za sjedala, kao i mikrovlakna, antilop i mješavinu vune", objašnjavaju iz Volvo Carsa. Odlučili su koristiti materijale iz prirodnih, recikliranih i obnovljivih izvora. Njihove presvlake od mješavine vune izrađene su od 30 posto prirodnih vunenih vlakana i 70 posto recikliranog poliestera. Vuna koju koriste, navode, je sljediva i odgovorno nabavljena. Upotrebljavaju i lan - prirodno i obnovljivo vlakno koje dolazi iz lanenih biljaka kojima je za rast potrebno vrlo malo vode. Za proizvodnju lana potrebno je manje energije i proizvodi manje emisija u usporedbi s običnim plastičnim dijelovima. Također, Volvo već gotovo 100 godina koristi drvo u svojim automobilima. Sav drveni furnir koji koriste u završnim obradama interijera odgovorno se nabavlja prema standardima Vijeća za upravljanje šumama (FSC). Uz to, u autima koriste i reciklirane i eksperimentalne materijale. Volvoov vlastiti Nordico materijal je gladak, izdržljiv i jednostavan za čišćenje. Sastoji se od recikliranog poliestera iz PET boca i PVC-a izrađenog od bio-akreditiranog materijala iz švedskih i finskih šuma. Kao opciju dekoriranja koriste reciklirani plastični otpad: odbačeni PVC prozorski okviri i rolete usitnjavaju se, pretvaraju u male pahuljice i koriste za obrađivanje površinskog sloja ukrasnih umetaka u putničkoj kabini. No, imaju još zgodnih ideja. Konkretno, kada se traperice usitnjavaju za recikliranje, duga vlakna iz tkanine uvijaju se u pređu. Kratka vlakna obično postaju otpad. Ova kratka vlakna iz Volva ‘spašavaju’ koristeći ih u uređenju unutrašnjosti automobila.
Škoda već godinama propitkuje mogućnosti korištenja ekološki održivih materijala prilikom uređenja unutrašnjosti automobila. Pritom materijale i sirovine, gdje god je to moguće, otkupljuju od lokalnih dobavljača, nedaleko tvornice. Time se izbjegavaju dugi lanci opskrbe i optimizira CO2 otisak. U suradnji s Tehničkim sveučilištem u Liberecu odjel za tehnički razvoj tvrtke Škoda Auto još je 2021. razvio održiv, ekološki materijal i podnio zahtjev za patent. Inovativna sirovina izrađena je od pulpe šećerne repe. Škoda Auto istražuje mogućnosti još jednog materijala koji se temelji na miskantusu, odnosno kineskom šašu. Oba se materijala mogu koristiti, primjerice, za obloge vrata i ukrasne umetke u armaturnoj ploči. "Također se usredotočujemo na istraživanje i korištenje ekološki dobivenih materijala i utvrđivanje, na primjer, kako se materijali poput kokosovih vlakana ili rižinih ljuski mogu koristiti u budućnosti", otkrili su iz Škodina Odjela tehničkog razvoja.
Kao dio svog Eco Smart pristupa, i Dacia – poznata po povoljnijim automobilima - naglašava kako koristi veći udio održivih materijala na potpuno novom modelu Bigsteru, premijerno pokazanom ovoga mjeseca. Sveukupno, Bigster ima gotovo 20% reciklirane plastike, što je veći udio nego u prosjeku u automobilskoj industriji. Novi Bigster koristi Starkle®, materijal koji su izumili Daciini inženjeri i koji je prvi put korišten na novom SUV modelu Duster. Starkle® sadrži do 20% recikliranog polipropilena. Koristi se neobrađen i neobojen, ima manji ugljični otisak u proizvodnji. Donji dio karoserije i zaštita lukova kotača, kao i dijelovi prednjeg i stražnjeg branika izrađeni su od Starklea®, prepoznatljivog po pjegavom izgledu. Kao dio ekološki prihvatljivijeg pristupa, Dacia je odlučila prestati koristiti kožne i kromirane obloge na svim svojim modelima i ograničiti upotrebu papira. Kao rezultat toga, tiskani korisnički priručnik je manji, a potpunu verziju vlasnici njihovih automobila mogu naći u aplikaciji i na internet stranici marke.
Na sličnom je tragu i BMW, čiji je najnoviji inovativni održivi materijal za unutrašnjost automobila dobio naziv Econil®. To je najlonska pređa koja se posebnim postupkom izvlači iz najlonskog otpada – poput odbačenih ribarskih mreža koje se prije prerađivanja temeljito čiste. Iz tako dobivenog materijala izrađuju se podne prostirke BMW-a iX, ali i gornji sloj podnih obloga automobila. Nadalje, unutrašnjost BMW-a i3 sadrži 30 posto kenafa. Kenaf je biljka iz porodice hibiskusa s vlaknima koja se koriste u širokom spektru komercijalnih primjena. BMW Grupa usko surađuje i s Vijećem za upravljanje šumama (FSC) te se aktivno zalaže za odgovorno i održivo šumarstvo. U praksi, ukrasni obrub ploče s instrumentima u modelu i3 izrađen je od drveta eukaliptusa s certifikatom FSC-a. Zanimljivo, kao prvi svjetski proizvođač automobila, BMW Grupa počinje opremati svoja vozila gumama izrađenima od održivo uzgajane prirodne gume.
Land Rover u svom modelu Range Rover Evoque kao alternativu koži nudi tehničke tekstilne materijale koji koriste recikliranu plastiku. Tu su, primjerice, mješavina vune Kvadrat i antilop material Dinamica®, kao i opcije eukaliptusa i Ultrafabrica™. Land Rover i Jaguar također u svojim novim automobilima imaju podne prostirke izrađene od Econyl® najlona koji se proizvodi od plastičnog otpada. Tamo gdje se, pak, u unutrašnjosti i koristi prava koža, ona je ‘preplanula’ pomoću prirodnog ekstrakta lišća masline i bez ostataka kroma (konkretno, u BMW-u iX). Prirodnim načinima štavljenja već su se okrenuli i nepremium proizvođači, pa tako Škoda za taj process koristi otpad organski uzgojene kave. Isto koristi i Mercedes, no on se ‘igra’ s još nekim sirovinama. Od sljedeće godine Mercedes-Benz će u svim modelskim serijama nuditi samo održivo proizvedenu i obrađenu kožu. Razmatraju svaki korak svojih dobavljača: od stočarstva do procesa štavljenja. Mercedes-Benz već u svojim specifikacijama zahtijeva poštivanje različitih kriterija dobrobiti životinja. Između ostalog, tvrtka zahtijeva od svojih dobavljača da se pridržavaju "5 elemenata dobrobiti životinja" Odbora za dobrobit životinja u stočarstvu. Uvjet im je i da u lancu opskrbe kožom ne smije biti nikakav oblik nezakonitog krčenja šuma i da pašnjaci ne smiju doprinijeti ugrožavanju ili gubitku prirodnih šuma. Stoga njihovi partneri moraju moraju javno podastrijeti cijeli svoj lanac opskrbe, od poljoprivredne regije do konačnog proizvoda.
Za postupak štavljenja koji je manje štetan za okoliš, za štavljenje kože za Mercedes-Benzove aute mogu se koristiti samo biljni, organski minerali ili, alternativno, održiva sredstva za štavljenje koja su potpuno bez kroma – kao što su ljuske sušenih zrna kave, kesteni ili ekstrakti drugih obnovljivih sirovina. Osim toga, koža za Mercedese smije se prerađivati samo u kožarama koje su certificirane prema zlatnom standardu koji uključuje važne ekološke aspekte, kao što je smanjenje upotrebe vode, energije i kemikalija u procesu štavljenja. Koža se u automobilima koristi više od stoljeća. Prva motorizirana vozila kožom presvučena sjedala iskopirala su iz kočija koje su vukli konji. Koža na sjedalima i dijelovima unutrašnjosti automobila sinonim je za luksuz, a vozači kožu u interijeru vozila vole i zato što ju je lako održavati. Da je sada lako gotovo preko noći kožu u autima zamijeniti nekim drugim materijalima – nije. No, automobilska industrija zaista se potrudila naći zanimljive alternative, ne samo za kožu već i za plastiku, krom... Kako se potražnja kupaca mijenja zbog povećane svijesti o dobrobiti životinja, klimatskim promjenama i smanjenju ugljičnog otiska, to je djelovalo kao poticaj proizvođačima automobila da osmisle različite inovativne materijale. I čini nam se da im to dobro ide.
Pa recimo ja na sebi ne volim imati drvo, ali u unutrašnjosti auta da.