Broj mikro, malih i srednjih poduzeća povećava se iz godine u godinu, a u prošloj je godini evidentirano čak 4500 takvih poduzeća više nego godinu prije, što potvrđuje činjenicu da je upravo taj sektor iznimno bitan za hrvatsko gospodarstvo, zaključak je to studije "Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini" koju je proveo Ekonomski institut Zagreb.
Osim otežanih uvjeta poslovanja zbog pandemije, poduzetnicima je najveći problem lani bila neizvjesnost oko dobavnih lanaca i znatni rast cijena energenata. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena energije za poduzeća prošle godine bila je u prosjeku 32,7 posto veća u odnosu na 2020., pa su se rashodi za energiju u tvrtkama povećali 18,6 posto. Prosječni je godišnji trošak energije za malo poduzeće lani iznosio 74.500 kuna, a u 2020. godini 64.800 kuna, dakle povećao se za 15 posto.
- S obzirom na to da su u prvih sedam mjeseci ove godine troškovi energije za poduzeća rasli za dodatnih 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a očekuje se da će se taj rast do kraja 2022. i povećati, u 2022. se očekuje još veći nepovoljniji učinak rasta cijena energenata na poslovanje tih poduzeća - ističu analitičari. Povećana je i imovina tog privatnog sektora, kao i broj zaposlenih, ukupni prihodi, objedinjena neto dobit i izvoz. Poduzeća su imala 48,7 milijardi kuna više imovine i isplatila su 3,2 milijarde kuna više za neto plaće. Lani je za 43 kune porasla i prosječna neto plaća, na 5542 kune. U toj skupini tvrtki u privatnom vlasništvu bilo je zaposleno 653.000 ljudi.
- U godini oporavka od pandemijskog šoka ne samo da su ta poduzeća nadoknadila sav gubitak zaposlenika iz prethodne recesijske godine, nego su u odnosu na predrecesijsku 2019. godinu zaposlila dodatnih 20.994 ljudi - zaključeno je. Ukupni prihodi povećani su za 90,3 milijarde kuna.
- S obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo snažno raste i u 2022., može se očekivati da će se propulzivan rast poslovnih aktivnosti i rezultata mikro, malih i srednjih poduzetnika nastaviti i tijekom 2022., no uz povećane pritiske na smanjenje profitabilnosti uslijed izraženog rasta cijena energije – rekla je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, autorica studije.
Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija ostvarile su najveće stope rasta prihoda od 64,7, odnosno 33,2 posto. U svim županijama, osim u Koprivničko-križevačkoj, ostvaren je i rast zaposlenosti. Najveće je povećanje zaposlenosti zabilježeno u Požeško-slavonskoj županiji.
VIDEO Neki europski gradovi ove godine će gasiti dekorativnu rasvjetu, ali Zagreb neće: 'Znatno bi narušili sigurnost prometa, građana i njihove imovine'