HUP

U panici zbog deflacije traže od Vlade da povuče krizni porez

Foto: Boris Ščitar
U panici zbog deflacije traže od Vlade da povuče krizni porez
14.01.2010.
u 07:00
Poslije udara inflacije koja je bila uvertira u sveopću krizu, hrvatsko je gospodarstvo pred novom opasnošću – deflacijom, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca koja je sazvala posebnu konferenciju za novinare na kojoj će njezin predsjednik Damir Kuštrak, poduzetnik Goranko Fižulić i direktor T-HT-a Ivica Mudrinić upozoriti na deflaciju, kao novu opasnost koja prijeti gospodarstvu, standardu i državnom proračunu. Službeni su podaci donekle u suprotnosti s tom alarmantnom tvrdnjom HUP-a jer je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj 1,8 posto.
Pogledaj originalni članak

Poslije udara inflacije koja je bila svojevrsna uvertira u sveopću krizu, hrvatsko je gospodarstvo pred novom opasnošću – deflacijom, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca koja je sazvala posebnu konferenciju za novinare na kojoj će njezin predsjednik Damir Kuštrak, poduzetnik Goranko Fižulić i direktor T-HT-a Ivica Mudrinić upozoriti na deflaciju, kao novu opasnost koja prijeti gospodarstvu, standardu i državnom proračunu. Službeni su podaci donekle u suprotnosti s tom alarmantnom tvrdnjom HUP-a jer je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj 1,8 posto, a očekuje se njezin blag rast zbog posljednjih poskupljenja energenata, no niz je djelatnosti u kojima su cijene niže nego što su bile prije godinu dana. 

Zadržavanje marži

 Primjerice, cijene hrane jedan su posto niže nego lani, odjeće, obuće i automobila oko 4 posto, jeftiniji je i namještaj, a u isto vrijeme povišeni su troškovi stanovanja, gorivo i medicinski proizvodi. Ekonomski analitičari manje su zabrinuti od poduzetnika i vjeruju kako je riječ o pokušaju trgovaca da zadrže dosadašnje trgovačke marže. 

– Ove će se godine inflacija ubrzati, a ne smanjiti zbog ekspanzivnije monetarne politike te pritisaka na rast cijena sirovina i nafte koji su sve izraženiji na tržištu. Eurozona je u drugom dijelu 2009. bila zahvaćena nekim deflacijskim pritiscima, ali oni nisu bili ni izbliza tako važni kao u Japanu, komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. 

– Deflacija se javlja kad se povećavaju porezi, pada proizvodnja i raste nezaposlenost. Na žalost, sve te tri pojave imamo pa velik pritisak trpe proizvodnja, trgovina i usluge. Nije riječ o trgovačkim maržama već o tome da su trendovi nepovoljni već dulje, a Vlada ne čini ništa da ih promijeni – kaže Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a.

Začaran krug

Budu li cijene nastavile padati, smanjivat će se i marže, neće biti prostora za povećanje plaća, potražnja će ostati slaba, a to će nas, kaže Kuštrak, držati u začaranu krugu. 

– Krizni je porez donio tri puta više štete nego koristi jer je država na padu cijena izgubila više PDV-a nego što ga je dobila na kriznom porezu – uvjeren je Kuštrak. 

Dodaje da podaci iz trgovine pokazuju kako su u posljednjih pola godine cijene hrane i pića smanjene 5 posto. Ekonomisti nerado oponiraju poduzetnicima, a jedan ekonomski analitičar kaže da nekoliko mjeseci pada cijena neće izazvati nikakvu katastrofu jer bi se monetarna vlast mnogo lakše nosila s deflacijom nego s inflacijom. Čuju se i zamjerke Vladi da previše taktizira s cijenama energenata, plina i struje, koji su znatno jeftiniji nego vani.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

OF
odd_fellow
13:17 14.01.2010.

Tzv. recesija - točnije: mega-kriza svjetske ekonomije zbog dolaska oil peak-a - je Hrvatsku teško pogodila bez obzira što vrlo malo izvozi. Ekonomski rast i hrpa projekata ostvarivani su isključivo kroz inozemne kredite, koji su znatno smanjeni zbog krize. Bez novih kredita Hrvatska uopće ne može vraćati stare dugove, čak i isplata plaća i mirovina postaje upitna.

ŠL
Šlus
13:53 14.01.2010.

neka povuku svoje plaće

OB
-obrisani-
11:24 14.01.2010.

Da je u svjetskim financijama stanje kao i do kolovoza 2008-e (kredita u izobilju, gospodarski rast svugdje), da nije propala ni Merrill Lynch, ni ostale banke, da se ništa na svjetskom tržištu nije desilo, u Hrvatskoj bi opet bila ista ovakva kriza. Po svijetu su se tresle banke, u Hrvatskoj nisu. Toliko malo izvozimo da nam ne može naštetiti nijedna recesija u svijetu. Naši problemi proizlaze iz strukture na kojoj ostvarujemo dohodak. Nedostatak proizvodnje za izvoz ( koja jedino i donosi eur,dolar u zemlju, osim turizma), država kompenzira zaduživanjem! Zadužili smo se toliko da, u prijevodu, za mjesečnu ratu kredita moramo davati kompletnu plaću! (ukupan dug danas nam je na 100% BDP,što je kao da vam je rata za kredit cijela plaća) Eh, sad razlozi zaduživanja, u što taj novac ide, komu ga država transferira - to je vrući kesten kojeg se nitko ne usudi ozbiljno uzeti u ruke.