Velik napredak u biomedicinskim znanostima u proteklih 40 godina znatno je pridonio boljitku čovječanstva. Primjerice, smrtnost od srčanih udara se u posljednjih 40 godina smanjila za više od 60%, a smrtnost od moždanog udara čak za 70%. Smrtnost od različitih vrsta karcinoma u posljednjih 10 godina u visokorazvijenim zemljama pada za otprilike jedan posto godišnje. Dakle, slobodno možemo reći da moderna znanost malo pomalo napreduje u rješavanju misterija koji se kriju iza ljudskih bolesti.
No, usprkos svemu tome, moderna biomedicina još kaska u mnogočemu. Primjerice u razvoju novih, boljih lijekova protiv ljudskih bolesti među kojima je i rak. Razlog je tome što mi znanstvenici još ne znamo koje su to ključne molekule koje dovode do različitih formi karcinoma, kojih ima sveukupno oko 150 vrsta. Drugim riječima, govorimo o tzv. biomarkerima ili indikatorima bolesti, molekulama (proteini, lipidi i RNK molekule) čija je prisutnost u organizmu indikacija da neka osoba ima rak.
Novi pametni lijekovi
Zbog toga će i sljedeće godine jedna od glavnih zadaća biomedicine biti otkriće novih biomarkera u liječenju karcinoma, kao i validacija već postojećih biomarkera, te sinteza novih odnosno boljih “pametnih” lijekova kojima ćemo još efikasnije moći liječiti neke od tumora, primjerice karcinoma gušterače i pluća. Činjenica da sadašnji “pametni” lijekovi mogu produljiti život pacijenata za samo nekoliko mjeseci nije ohrabrujuća, no moram spomenuti da smo mi tek na početku jednog dugog puta kojem je cilj da tzv. pametnim lijekovima tretiramo karcinome kao kronične bolesti – to znači da će pacijenti morati uzimati lijekove tijekom života, no moći će gotovo normalno živjeti.
Nadalje, znanstvenici će zasigurno i dalje marljivo raditi kako bi riješili tajnu brojnih neuroloških bolesti kao što su Alzheimerova bolest, autizam, shizofrenija, epilepsija te Parkinsonova bolest. Činjenica je da su u proteklih 10 godina mnoge visokorazvijene zemlje kao i razne fondacije uložile velika sredstva u istraživanja spomenutih bolesti, no, nažalost, s vrlo malo uspjeha. Uzmimo kao primjer Alzheimerovu bolest od koje u svijetu boluje oko 44 milijuna ljudi. Trenutačno još ne postoji lijek za nju, već samo nekoliko medikamenata kojima se mogu tretirati neki od simptoma kao npr. poboljšanje motivacije, samopouzdanja i pamćenja, i to samo kod nekih pacijenata.
Glavni razlog što još nije pronađen lijek to što je naše znanje o molekulama koje uzrokuju Alzheimerovu bolest jako malo – dakle, opet govorimo o tzv. biomarkerima odnosno indikatorima za Alzheimerovu bolest.
Otkrića i pokusi
Upravo zato sadašnji lijekovi ne funkcioniraju kod pacijenata s Alzheimerom jer su usmjereni prema krivim ciljnim molekulama. Mislim da će napredak u genomici, proteomici i metabolomici, znanstvenim disciplinama koje mogu razumjeti funkciju gena, proteina i metabolita u svih 75 trilijuna stanica u organizmu, uskoro rezultirati razvitkom novih, “čarobnih” lijekova kojima ćemo spomenute bolesti moći tretirati kao kronične. No, sigurno je: u 2015. godini biomedicina će i dalje nastaviti pozitivno transformirati visokorazvijena društva te omogućiti nova otkrića u osnovnoj znanosti koja će se jednog dana reflektirati i na kliničke pokuse.
>> Želite smanjiti rizik da dobijete rak? Onda zaboravite na kolače, čips, crveno meso...
Strašno. Nakon toliko uspjeha u prošle dvije godine kada su istraživači konačno došli do rezultata za 100% izlječivih razne karcinome nitko nije mogao nači ulagače. Žalosno je da će se za ovakav "lijek" otimati.