Godina dana od uspostave helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) navršava se u ponedjeljak 31. ožujka, a u 11 i pol mjeseci ostvarila je 1349 intervencija. Najviše intervencija HHMS-a imala je baza Split – 615, Rijeka je imala 533, Zagreb 152 i Osijek 49. Na obali je ostvaren najveći broj intervencija, što je i očekivano zbog otoka i povećanog broja ljudi u turističkoj sezoni, kažu u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu. Na kontinentu je bolja cestovna infrastruktura, kao i dostupnost primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene skrbi, zbog čega se helikopteri manje koriste. Kritičari se slažu da su medicinski helikopterski timovi u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji dobro odradili zadaću te da su jako dobro iskorišteni u jadranskoj regiji.
– Problem su županije koje se pokriva s Plesa i u Slavoniji, s osječkog aerodroma. Upozoravali smo da Osijek nije idealna lokacija za helikoptersku bazu jer u svojoj okolici ima puno bolnica pa bi bilo prikladnije bazu imati u Slavonskom Brodu, koji je blizu autoceste i odakle bi trebalo 'pokrivati' teže stradale u prometnim nesrećama, što znači dobar dio najprometnijeg autoputa. Helikopter može na takvu cestu sletjeti u kratkom vremenu, čime se povećava šansa za preživljavanje unesrećenih, ali i za smanjenje posljedica nesreće, budući da pravodobna intervencija može umanjiti posljedice i kasniji invaliditet – kaže dr. sc. Miljenko Bura, konzultant u zdravstvu koji je prije desetak godina u Ministarstvu zdravstva vodio prvi pilot-projekt helikopterske hitne u Hrvatskoj.
– Manji godišnji broj sati leta ugovoren je i za Zagreb (250 sati) i za Osijek (200 sati). Iako te helikopterske lokacije moraju pokriti veći teritorij kontinentalnih županija, u proteklih gotovo godinu dana iskorištenost je za Zagreb tek oko 60%, a za Osijek svega 25 % – navodi i pojašnjava da se ugovoreni broj sati leta mora u cijelosti platiti, a samo se mali dio od toga iskoristi za intervencije. – Nisu dovoljno iskorištene ni medicinske ekipe, koje dežuraju a ne lete, ne pružaju medicinsku pomoć. Treba premjestiti helikoptersku bazu iz Osijeka u Slavonski Brod, gdje će imati puno veći broj intervencija – tvrdi dr. Bura.
Napominje i kako neki ruralni dijelovi Hrvatske zbog postojećeg rasporeda helikopterskih baza ostaju nepokriveni. To se odnosi na područje Banovine i Posavine, ali i na otočne dijelove Šibensko-kninske i Zadarske županije, gdje je takva služba nasušna potreba i zbog sve većeg manjka liječnika u primarnim ambulantama, te u službi hitne pomoći. Nespremnost Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, kaže dr. Bura, očituje se i u tome što ne inzistira na gradnji helidroma uz sve bolnice koje se obnavljaju iz NPOO-a ili su se posljednjih godina gradile Objedinjene hitne bolničke prijeme (OHBP).
U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu podsjećaju da HHMS nije ugovoren prema broju intervencija; ugovorena je za pružanje usluga helikopterima i posadom u ugovornom razdoblju od sedam godina, i to za jadranske baze tijekom 24 sata dnevno, a za dvije kontinentalne baze za vrijeme dnevne vidljivosti. Prilikom pokretanja HHMS-a rečeno je kako će se nakon tog sedmogodišnjeg ugovornog razdoblja razmotriti je li postojeći model optimalan te po potrebi mijenjati položaj baza i druge elemente. – Intervencije su izvršene u skladu s Uputama i smjernicama za aktivaciju tima HHMS, a prema potrebama na terenu. Svi resursi HMS-a racionalno se raspoređuju s ciljem postizanja najboljeg ishoda za pacijenta – poručuju iz HZHM-a.
Osijek jako često na štetu prije svega Broda, a kada je u pitanju raspodjela financijskog kolača Vlade RH i nekih drugih dijelova istočne Hrvatske, zahvaljujući pukoj inerciji jer je "slavonska metropola" a i zbog izrazito jakog političkog lobija, redovito prolazi daleko bolje i dobiva više od svih drugih u disproporcionalnim razmjerima u odnosu na veličinu, značaj a u slučaju HEMS-a i funkcije i racionalnu organizacijsku logiku.