Sve europske države upumpale su ogroman novac u svoje ekonomije kako bi sačuvale radna mjesta i osipanje gospodarskih aktivnosti, ali bez obzira na to, karantena se osjeti i na zajedničkom tržištu rada, gdje po pravilu kriza najviše pogađa one koji su najmanje zaštićeni. To su sezonski radnici, zaposleni na kratkotrajnim poslovima, stranci, žene, mladi ljudi. Epidemija koronavirusa neće zaustaviti samo turistička putovanja nego i uobičajene radne migracije, koje su posljednjih godina uglavnom išle s istoka i juga Europe prema zapadu.
Tako će i otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske građane zasad uglavnom proći nezapaženo. Još prošle godine predviđalo se da će, kad nastupi 1. srpnja, sjeverozapadni dio Hrvatske napustiti više desetaka radnika koji su se pripremali da svoja radna mjesta zamijene bolje plaćenim poslovima u Austriji. Udio dnevnih migranata se i bez toga znatno povećavao i prema Sloveniji i prema Austriji, ali ti će planovi neko vrijeme morati biti stavljeni u stranu. Europa ima oko 220 milijuna zaposlenih među kojima je, do korone, bilo oko 6 posto ili 13 milijuna radnika koji su napustili svoju zemlju trbuhom za kruhom. Povrh njih, bilo je i oko 1,5 milijuna dnevnih migranata, koji su živjeli u jednoj članici, a putovali na posao u drugoj.
Kao mnoge zemlje prije nas, i Hrvatska se nakon ulaska u EU prije sedam godina suočila s masovnim gubitkom stanovništva i iseljavanjem. Za mnoge je odlazak bio biti ili ne biti, Slavonija je godinama grcala pod masovnom nezaposlenošću, dijelu ljudi bio je to izazov u koji su se upustili jer su raspolagali znanjima i vještinama koje su mogli bolje unovčiti. Na njihovoj su hrabrosti na neki način profitirali i oni koji su ostali jer su dobili više prilika da se zaposle kod kuće, došlo je i do povećanja plaća, a time i otvaranja dodatnih mogućnosti. Radne će migracije na neko vrijeme vjerojatno usporiti, a moguće je i da će se ljudi vraćati kućama te će naučeno pokušati primijeniti ovdje.
Da, vraćaju se konobari i sobarice, dok struka ima, za sada, sigurna radna mjesta. Neće samo tako otpustiti programere, doktore i ostala korisna zanimanja... I opet će se druge zemlje brže oporaviti, samo e ovaj puta još više ljudi otići. Nama se opet smiješi najduža kriza. Već sada imamo pad industrijske proizvodnje 12%, a glavna grana - turizam, ima pad 90%...