Madrid je krajem rujna iz dana u dan obarao neslavan rekord u broju novozaraženih koronavirusom, ostavljajući iza sebe druga španjolska područja. Tako je 29. rujna 14-dnevna incidencija na sto tisuća stanovnika iznosila 785 slučajeva, dok su druge autonomne regije bilježile manje od 500.
Testiraj i odmah izoliraj
A onda se dogodio preokret. Brojke su počele padati i danas španjolska prijestolnica ima “tek” 300-tinjak novozaraženih u 14 dana, dok istodobno restorani i kafići rade do ponoći, a parkovi, poput EL Retira, puni su ljudi. Mediji govore o “madridskom čudu”, preokretu trenda koji nije do kraja objašnjen, ali epidemiolozi kao glavnu komponentu navode uvođenje brzih antigenskih testova. Baš pri vrhuncu drugog vala tamošnje vlasti kupile su pet milijuna antigenskih testova i počele intenzivno testiranje u problematičnim područjima.
– Bila je to prava odluka jer se njima brže i jeftinije dijagnosticiraju i odmah potom izoliraju pozitivni slučajevi – objasnio je Miguel Ángel Royo iz španjolskog Društva epidemiologa. Druge španjolske regije, poput Katalonije, u kojoj su na snazi stroge mjere zatvaranja koje jako pogađa ju turizam i ugostiteljstvo, skeptične su oko madridskih brojki, no iz Madrida odgovaraju da podaci iz bolnica ne mogu lagati. Početkom listopada dnevno je na liječenje primano više od 2500 bolesnih, a ovaj tjedan dnevno tek 200-tinjak, dok je više od 300 ozdravljenih otpušteno.
Antigenski testovi bili su ključni. Dali su informaciju o stanju na terenu, o incidenciji bolesti, “o ulicama i dijelovima grada”, objasnio je zamjenik mi nistra javnog zdravstva Antonio Zapatero. To je omogućilo vlastima da uvode ciljana zatvaranja i potom otvaranja čim bi se situacija poboljšala.
– Ekonomske restrikcije i ograničavanja kretanja bile su na snazi samo u onim dijelovima u kojima je zaraza buktjela, što je učinkovitije nego zatvaranje cijelog područja – kaže Zapatero.
No u svemu postoji još jedna komponenta, a to je osobna odgovornost građana, koji su objeručke prihvatili odgovorno ponašanje koje im i sada omogućuje da vode normalan život, za razliku od ostatka zemlje, ali i Europe, gdje pojedine države unatoč “lockdownu” opet bilježe crne rekorde. Slovenija ima 1731 novozaraženu i 41 umrlu osobu, u BiH je preminulo 49 zaraženih, među kojima i nekadašnji predsjednik vlade Hasan Muratović.
Rekordne brojke bilježe i Poljska i Ukrajina, Austrija planira s noćnog policijskog sata prijeći na djelomičnu karantenu, a Grčka najavljuje pooštrenje mjera. Istodobno, u Italiji su pokrenute istrage o ponašanju predsjednika regija i lokalnih uprava vezano za širenje koronavirusa. U Genovi je, primjerice, pokrenuta istraga zbog sumnje da regionalne vlasti Ligurije nisu slale stvarne brojke zaraženih u ministarstvo zdravstva da bi se izbjeglo primjenjivanje strožih mjera. Na Sardiniji je otvorena istraga o davanju dozvola diskotekama da ljetos budu otvorene te su postale mjesta širenja zaraze.
Širenje epidemije
Nakon istrage koju su proveli novinari programa televizije RAI, koja je pokazala da su vlasnici diskoteka gotovo prisilili vlasti na tom otoku da im dopuste otvaranje lokala, istragu je sada pokrenulo i državno tužiteljstvo u Cagliariju. Optužba bi mogla biti za širenje epidemije iz nehaja, ali i za druga kaznena djela. Predsjednik regije Sardinije Christian Solinas mogao bi biti jedan od optuženih jer je odobrio rad diskotekama unatoč negativnom mišljenju članova regionalnog zdravstvenog odbora.
Video: Ministar Vili Beroš obišao Opću bolnicu Varaždin koja bilježi velik broj pacijenata zaraženih koronavirusom
Da vidis cuda kada bi se testiranje obustavilo... bila bi 0 svaki dan.