Narodne obveznice su instrument koji je u ovom trenutku poželjan i dobrodošao, puno zemalja ih je već izdalo, no po svom obujmu neće bitnije promijeniti načine financiranja u Hrvatskoj niti utjecati na kamate. I nije nikakav poklon kupon koji država plaća, u ovom trenutku to je kamata koja se vrti na tržištima kroz dvogodišnji prinos – komentira Željko Lovrinčević, makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb te dodaje da je vrlo zanimljivo koliko su se oko ovog izdanja uzbudili u financijskim krugovima kad je posrijedi iznos koji predstavlja samo 2,5 posto slobodne mase u bankama, a ostaje je još 97,5 posto.
Zašto vlada nervoza
– Tolika nervoza vlada jer će ljudi shvatiti da ne mora svaki dohodak i marža ostati bankama, nego mogu ići i ostalim hrvatskim rezidentima. Za bankarski sustav to je očito neprihvatljivo, prvi put se ulazi u područje za koje smatraju da je "njihovo", jedan dio dohotka ići će građanima, a ne samo bankama, po istoj kamatnoj stopi, a i danas banke na takvom istom dvogodišnjem "papiru" zarađuju isto – vrlo je izravan analitičar.
>> VIDEO Hrvatski političari otkrili tko će kupiti državne obveznice, a tko mora ipak prvo pitati ženu
Milijardu eura koliko je ciljani iznos izdanja nije, kaže, važan, s državne je strane dijelom PR-ovski, a s druge strane, nezgodan je financijskom sektoru. – Ova situacija pokazuje da nešto ne štima, na isti način kao što valutna klauzula nije bila O.K. I zato je pitanje koliko će banke upisnice napraviti posao korektno, a koliko će ga potiho bojkotirati lošom organizacijom, nedovoljnim brojem poslovnica. Mogle su softverski proširiti obradu i olakšati ljudima upis – Lovrinčević otvoreno sumnja u banke aranžere te pojašnjava da bi, da one nisu prihvatile taj posao, vjerojatno išao preko Fine i HPB-a, no tada bi mišljenje javnosti o njima bilo još gore – bile bi "partibrejkeri". – Objektivno, njima bi odgovarala situacija u kojoj "pokazna vježba" ne uspije – zaključuje stručnjak.
Zaštititi mirovinsku štednju
Nužno je, smatra, da država izda i "inflation linked" obveznicu, kako bi zaštitila barem mirovinsku štednju. – Zbog ove brzine kojom propadaju ulozi, neki ljudi izgubili su i 20 posto vrijednosti ukupno uplaćenog u zadnje dvije godine. Oni koji odlaze u mirovine uskoro to će jako brzo shvatiti. Treba uvesti indeksacija za inflaciju ili će sve pojesti. Od 2007. do 2022. PBZ-ovi Global fondovi došli su na nominalu od 100, američko tržište na 300. Imali su odriješene ruke za ulaganja. Što su radili ti ljudi? – pita Lovrinčević te dodaje da najgore povrate imaju hrvatski dionički i mješoviti fondovi.
– Jesu li tako loši ili su koristili mehanizam pranja u odnosu na matične banke, rješavali se smeća, promašenih plasmana, nama ostavljali loše, a sebi dobro. Sad je vrijeme za pitanje o "smetlarima" u mirovinskim fondovima – što se sistemski događa, a to je pitanje za regulatora – jesu li nesposobni ili uvezani u sustav sistemske korupcije? – kaže Lovrinčević.