Ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu gostovao je u studiju Večernjeg lista i komentirao aktualnu situaciju oko koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu. Istaknuo je da su znanstvenici puno toga naučili o tom virusu.
- Koronavirus je potpuno novi virus kojeg nismo nikada sreli do sada. Pojavio se od životinja u Kini. Saznali smo na koji se način širi, koliko preživljava u prirodi i koliko je opasan za populaciju. Može se vrlo brzo proširiti zbog ljudi koji su zaraženi, a nemaju nikakvih simptoma, i to ga čini jako opasnim epidemiološki jer ne znamo tko ga ima i tko ga može proširiti. I to je jedna od najvećih opasnosti tog virusa. Dobra strana tog virusa jest što nije jako opasan simptomatski. To znači da kod 80 do 90 posto ljudi bit će nikakvi ili vrlo blagi simptomi, a samo kod manjeg broja, pogotovo kod rizičnih skupina, kao što su stariji, kronični bolesnici i ljudi koji su pod kroničnim terapijama, dolazi do mnogo veće stope mortaliteta i puno ozbiljnije kliničke slike. Na njih se onda moramo fokusirati epidemiološki da bismo ih izdvojili iz kruga širenja tog virusa. Samo s tom mjerom učinit ćemo jako mnogo da spriječimo smrtnost – kaže profesor Đikić.
VIDEO Pogledajte cijeli intervju s Ivanom Đikićem: Koronavirus nije bolest X
Upitali smo ga i što se događa u tijelu s tim virusom.
- Jučer sam u školi u Sopotu djeci to objašnjavao, što se događa s našim tijelom kada virus uđe u naše stanice. Nakon sat-dva najljepše mi je bilo od djece čuti da su puno naučila i da se sad puno manje boje. Jer su djeca shvatila da je ciklus virusa korone vrlo sličan ciklusu virusa gripe. Oba su RNK bazirani virusi, koriste sličan put iako imaju različite enzime i na kraju pokazuju različite antigene. Naučili smo da upravo zbog tih različitih antigena koji se pojavljuju na površini naših stanica virus korone je različit od virusa gripe. I zato cijepljenje i svi lijekovi koji imamo koji djeluju na antigene i stvaranje imunog sustava protiv gripe ne djeluje na koronavirus i to moramo stvoriti ispočetka.
Potvrdio je da se za mjesec dana kreće s testiranjem prvih cjepiva na volonterima, ali ističe da ne bi trebalo stvarati pritisak na znanstvenike da se cjepivo stavi na tržište što prije jer sigurnost treba biti prije svega. Objašnjava da je procedura strogo kontrolirana.
- Tisuće laboratorija na cijelom svijetu marljivo rade da stvore cjepiva koja će prvo biti neštetujuća, a drugo zaštićujuća protiv virusa i tek će onda moći biti u primjeni. Puno se govori kada će ona moći biti u primjeni, ali najgora je stvar kada se radi pritisak na znanstvenike da se žure, a oni ne smiju pogriješiti. Točno je da se za mjesec dana počinje s kliničkim pokusima s volonterima. Prije 2-3 mjeseca ne možemo očekivati cjepivo koje će biti dopušteno za javnost. Javnost treba znati da bi ljudi bez cijepljenja bili puno više oštećeni od gripe, puno više bi ljudi godišnje umiralo od gripe. Kada imate cjepivo vi onda imate 5 antigena od virusa gripe koje vam netko da u rame i imate malu bol par dana i to je cijela gripa koju ste preboljeli za tu godinu i u velikom postotku ste zaštićeni da vas prava gripa neće smjestiti u krevet na tjedan dana. Ne samo da se tako pojedinci štite nego i društvo, što imamo veću kolektivnu imunost manje je širenje virusa.
Objasnio je i mogućnost da virus u nekom periodu - nestane.
- Kada se koronavirus proširi u populaciji i kada se stvori kolektivni imunitet tada će i sam virus pasti, neće on pasti zbog porasta temperature, nego zbog prirodnog ciklusa tog virusa, poručuje Đikić, a kaže da ima još znakova za optimizmom:
- Ne pokazuje se veliki broj mutacija snipova što je ohrabrujuće i to isto daje malo smirujući ton da neće vjerojatno doći do potpuno drukčijeg soja virusa.
Pohvalio je veliku suradnju različitih znanstvenih centara i cijele znanstvene zajednice zbog nesebične podjele informacija,
- Jedan od primjera tog timskog rada je i unutar mog instituta u Frankfurtu. Prije 3 godine regrutirao sam mladog talentiranog kolegu Kristijana Munha koji vodi proteonsku jedinicu i vodi laboratorij na proteonici. On se prije 8 tjedana povezao s našom virološkom institucijom, s profesoricom Cisek. Njih dvoje su timskim radom uspjeli uzgojiti te primarne izolate od ljudi koji su došli iz Wuhana, Italije, Njemačke i oni sada koriste te prirodne izolate virusa, stavljaju ih na ljudske stanice i testiraju što se događa u stanici, koji su signalni putevi i fiziološki afektirani i onda mogu koristiti različite inhibitore i blokirati te iste signalne puteve. Rade na recenziji u znanstvenom časopisu, ali je jučer objavljen preprint. Bio je nevjerojatan odjek, baš wow!
Smatra da je svijet ovu pandemiju dočekao nespreman.
– Nama svima kao društvu nekad je potreban poziv na buđenje. Korona je zapravo blaga pandemija s obzirom na globalnu opasnost. U budućnosti može biti puno gore. Svjetska zdravstvena organizacija je 2018. godine poslala svim vladama 10 najopasnijih prioriteta koji nam mogu afektirati pandemije i smrt velikog broja ljudi. Od tih deset, devet su virusi, a jedan je bolest x, nepoznatog uzroka. SARS i MERS su bili u prvih 4. Sad mi moramo pitati naše vlade i cijeli svijet koliko smo dosad uložili sredstava u tih devet virusa, koliko farmaceutska industrija ulaže, koliko ulažu vlade. Morat ćemo biti realni i priznati da smo malo uložili i upravo zbog toga se nalazimo u ovom neznanju. Po mom mišljenju, znanje, pravilno stručno djelovanje, oprez, epidemiološka služba jedine su mjere koje imamo protiv ovakvih virusa za koje nemamo lijekove i nećemo imati lijekove tijekom mjesec ili dva – objašnjava.
Pohvalio je reakciju hrvatskog Kriznog stožera.
– Stvarno imamo sreće da imamo vrhunske stručnjake u području javnog zdravstva. To traje već 60-80 godina od Andrije Štampara. U ovakvoj opasnosti, stručnjaci moraju voditi sustav. Dobro su reagirali. Napravili su ono što je najneophodnije, a to je da su spriječili nekontrolirano širenje pojedinaca koji su došli izvana, što se dogodilo u Italiji. Virus je došao izvana, ali oni nisu reagirali na vrijeme. Mi smo reagirali i sad smo to odgodili. Javnost ne smije zanemarivati i istinu da vjerojatno ima i više virusa u našoj sredini, ali je li to opasno – nije sve dok epidemiološka služba to gleda i ima pod kontrolom. Ljudi koji su preboljeli koronavirus, a nisu imali nikakve simptome, boljitak su za društvo jer su oni koji stvaraju kolektivni imunitet.
Prokomentirao je i mjere koje poduzimaju vlade diljem Europe, uključujući i hrvatsku, te reakciju javnosti na širenje zaraze:
- Dugotrajno zatvaranje škola nema smisla, ali treba slušati službe i stručnjake. Prije 3 tjedna sam se uključio kad se najavilo da bi se mogle zatvoriti granice. Samo već takva izjava je nepotrebna jer stvara paniku. Ne možemo zatvaranjem granica spriječiti virus. Već u to vrijeme virus je bio proširen po cijeloj Europi samo nismo znali i dan danas ne znam koliko je zaraženih. Ali i ne moramo znati, epidemiološka služba kaže brinite se za rizične grupe. Ako se širi po populaciji tamo ga ne možemo ni zaustaviti, virus ne poznaje državne granice. Neće nam prijetiti smrt od gladi, ali ima puno psiholoških faktora koji su važni. Ljudi se boje i zato im treba reći da prate i slučaju samo stručnjake, a ne lažne vijesti i neprovjerene informacije - zaključuje Đikić.
Kako pravilno oprati ruke i zaštititi se od virusne i bakterijske infekcije?
>> Tema: Koronavirus
Ovaj je svakom loncu poklopac,ni Burdus mu nije ravan