Minimalna plaća rasla je 92 posto od 2019. godine, brže od inflacije i BDP-a, ističe glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. Najavljeno povećanje minimalne bruto plaće za 15,5 posto, na 970 eura u 2025. godini, nakon rekordnog povećanja od 20 posto u 2024. godini, dodatno, kaže, pridonosi rastu inflatornih rizika i najveće je u EU.
– Takvo povećanje minimalca znatno je ambicioznije u odnosu na planirana povećanja u više članica EU, gdje se predloženi rasponi kreću od svega 3,3 posto u Njemačkoj do 11 posto u Češkoj. Hrvatska je u posljednje tri godine dizala minimalnu plaću dvostruko brže od prosjeka EU, 14 naprema sedam posto, a minimalac je u Hrvatskoj od 2019. godine porastao čak 92 posto, znatno iznad kumulativne inflacije – napominje Stojić.
Rekordno povećanje plaća zaposlenika opće države ove godine nije, tumači, bilo vezano za reformu javne uprave, rast produktivnosti javnog sektora i državne administracije, karijerni plan ili ciljano nagrađivanje najkvalitetnijih zaposlenika, već je primijenjeno na sve zaposlenike neovisno o njihovoj učinkovitosti i rezultatima. Posljedica je snažan rast mase plaća na razini opće države koja je skočila s 11,5 na 13 posto BDP-a, i prema tom kriteriju Hrvatska je druga najvelikodušnija članica EU, odmah iza Danske.
Bez reforme državne administracije u smjeru racionalizacije i rasta efikasnosti rast plaća u javnom sektoru veći od 30 posto u odnosu na privatni sektor u kojem su primanja nominalno rasla više od 10 posto, neće imati pozitivan efekt ni na smirivanje inflacije ni na tržište rada – smatra Stojić. Zauzdavanje mase plaća i nagrađivanje zaposlenika po rezultatima, ukidanje slabo ciljanih politika kontrole cijena u maloprodaji, kao i energetskih i stambenih subvencija, nužno je, ističe, da bi Hrvatska poboljšala ne samo efikasnost ekonomije već i stvorila zalihu u proračunu za buduće šokove.
VEZANI ČLANCI:
Snažan rast plaća u javnom sektoru stavlja privatni sektor pred velike izazove jer država vrši pritisak na rast primanja zaposlenih u domaćim tvrtkama znatno iznad rasta produktivnosti, veli, a snažan rast plaća vrši i pritisak na indeksaciju mirovina. Prema podacima Eurofunda, u Hrvatskoj je ove godine došlo do poboljšanja realne kupovne moći osoba s minimalnom plaćom za 11 posto, što je najveći skok u Europskoj uniji. HUP predlaže da se već sljedeće godine u određivanju minimalne plaće primijeni transparentna formula koja bi rast vezala za produktivnost nacionalnog gospodarstva.
– To je naročito važno s obzirom na to da Vlada najavljuje dizanje minimalne plaće na 1200 eura do kraja mandata. Primjenom jasnih kriterija za povećanje najnižih plaća, a koje za posljedicu ima i povećanje svih plaća u sustavu, poslovni sektor mogao bi svake godine lakše planirati trošak rada za iduću godinu, ali i na srednji rok – zaključuje.
GALERIJA Sukob među tvrtkama doseže nove levele: Poznata brodska firma postavila bodljikavu žicu usred industrijske zone