Novi, četvrti paket mjera pomoći kućanstvima i gospodarstvu koji je premijer Andrej Plenković danas predstavio koalicijskim i socijalnim partnerima nije donio ništa posebno novo. Socijalno ugroženom stanovništvu nastavit će se pomagati isplatom jednokratne pomoći za umirovljenike i primatelje dječjeg doplatka, a ključ je i dalje u održavanju cijena energenata na razini daleko ispod tržišne pa će tako struja ostati ista i idućih šest mjeseci, do kraja rujna, a cijena plina do novog obračunskog razdoblja i početka travnja iduće godine.
Korist trgovačkim lancima
Jasno je kako će u paketu, procijenjenom na ukupno 1,7 milijardi eura, pojedinačno najveći teret ponovno pasti na Hrvatsku elektroprivredu (HEP), koja bi, kako je nakon sastanka vladajuće koalicije izvijestio Silvano Hrelja, u novim mjerama trebala sudjelovati sa 600 milijuna eura. Kao i za donošenja prijašnjih paketa, zbog toga se i jučer postavilo pitanje koliko dugo HEP može izdržati teret ovakvih mjera, a da je Vlada svjesna te činjenice, potvrdio je Hrelja otkrivši kako se u koaliciji razgovara o dokapitalizaciji tvrtke. Da Vlada razmišlja kako HEP-u nadoknaditi ovaj teret, potvrđuje i premijer Plenković.
– HEP može izdržati, u stopostotnom je vlasništvu države, iznio je velik teret da omogućimo prihvatljivu cijenu za građane i gospodarstvo i normalno je da Vlada gleda kako nadoknaditi te troškove. Kao država smo dodatno snažni da možemo održati HEP i to ne samo da podnese i dalje subvencionirane cijene nego i da mu omogućimo ulaganja – istaknuo je premijer. A na pitanje znači li to da će dokapitalizaciju odraditi država, odgovara potvrdno.
– Da. Mi ćemo mu pomoći kao država i kao vlasnik jer je HEP bitan i važan i mi imao snage za to – poručio je premijer, što bi značilo da bi HEP u svakom slučaju trebao ostati u 100-postotnom vlasništvu države. Jasno je da bi, s iskustvom vezanim uz privatizaciju Ine, bilo koja druga opcija bila dočekana na nož, no treba imati na umu i da o dokapitalizaciji državnim novcem zadnju riječ daje Europska komisija. U trenutačnim okolnostima ona je državama praktično bez ikakvih prepreka omogućila intervencije u tržište, no pitanje je koliko dugo takvo stanje može potrajati. Na to upozorava i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji je suglasan kako "nije isključeno da će HEP na kraju dokapitalizirati oni koji trenutno beru visoku energetsku rentu".
Napominje pritom da su energetske mjere tijekom zime i ogrjevne sezone nižom cijenom plina bile usmjerene na kontinentalne potrebe, a da se sada sele na Jadran, gdje će se tijekom sezone turisti jeftinije hladiti, što ponovno u fokus dovodi pitanje oporezivanja prihoda u turizmu, posebno iznajmljivanja apartmana. Time su, kaže, mjere i za cijelu 2023. godinu praktično prebačene na leđa HEP-a, a jedino je pitanje koliko HEP to može izdržati. Pritom je jasno i da je produljenje razdoblja jeftinije struje teško odvojiti od činjenice da se bliže parlamentarni izbori, na kojima HDZ itekako računa na birače u Dalmaciji, koji su na lokalnim izborima u Šibensko-kninskoj, dijelom i Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazali kako njihova odanost nije bezuvjetna pa se i Lovrinčević slaže da produžetak mjera dobrim dijelom "targetira taj dio populacije koja je i politički profilirana".
Općenito, u novom paketu mjera ovaj analitičar iščitava namjeru zaštite realnog dohotka građana, ali i upozorava da bi korist na kraju mogli izvući jedino trgovački lanci, i to oni koji u Hrvatskoj punih 18 godina nisu platili ni lipe poreza na dobit.
– Zanima me kako bi izgledalo da takvo što pokušaju izvesti u Njemačkoj – kaže Lovrinčević i zaključuje kako Hrvatska potpore daje onima koji ne žele plaćati porez, već svu dobit iznose van, a zašto to nije izazivalo zabrinutost kod Porezne uprave, kaže, drugo je pitanje.
Visoke stope inflacije na hrani
Da je svjestan ovog problema, na konferenciji za novinare potvrdio je i premijer Plenković. Na podatke Eurostata, koji pokazuju da po pitanju rasta cijena Hrvatska dobro stoji tamo gdje je intervenirala Vlada, odnosno gdje se cijene određuju administrativno, dok visoke stope inflacije bilježi na hrani, odjeći ili obući, premijer podsjeća na sve krizne intervencije države u protekle tri godine, koje su očuvale gospodarski rast i radna mjesta.
– Očekujemo od svih aktera da se ponašaju odgovorno. Ako se koriste subvencije, bila to cijena goriva ili energenata, ili sniženje stopa poreza, beskamatnih zajmova, različitih načina da svi ostanu na nogama, onda svi moraju dati doprinos. Mi ne možemo baš kao država intervenirati u sve – poručio je premijer, no pitanje je može li i kako ove aktere prisiliti na društveno odgovorno ponašanje.
VIDEO Nijemci zgroženi rastom cijena: 'Čak je i u Hrvatskoj život bolji'
Hvala Plenkoviću i njegovim ljudima što smo najmanje od svih europskih zemalja osjetili krizu zbog ruske agresije, što se ove zime nismo smrzavali, što nam ničega nije nedostajalo i što se Hrvatska svrstala na pravu stranu osim nekih slučajnih maloumnih, pokvarenih marginalaca.