U prvom tjednu nastave škole zaposlile 4000 nastavnika

Početak školske godine ispraznio je burzu rada te je broj nezaposlenih pao na 104 tisuće otkako su se djeca vratila u školske klupe. Samo u prvom tjednu nastave osnovne i srednje škole povukle su s burze nezaposlenih oko 4343 nastavnika i drugog osoblja, a u dva tjedna broj nezaposlenih smanjen je za oko šest tisuća. Iz Zavoda za zapošljavanje pojašnjavaju da je prvi školski tjedan razdoblje kada se zapošljavaju učitelji i profesori koji rade na određeno vrijeme, kao zamjene i slično.

Isti trend na fakultetima

– Tijekom lipnja i srpnja imali smo obrnuti trend kada je bio povećan broj nezaposlenih u djelatnosti obrazovanja te je u tom razdoblju 6820 osoba postalo nezaposleno. Riječ je, naime, o razdoblju kada su ugovori na određeno u djelatnosti obrazovanja mahom završavali. Sada se te osobe ponovno zapošljavaju, a očekujemo da će se ove oscilacije do kraja rujna stabilizirati. Može se očekivati, međutim, povećano smanjenje nezaposlenosti i početkom akademske godine – pojašnjavaju na Zavodu za zapošljavanje. Fakulteti uglavnom počinju s nastavom u listopadu.

Nikad manje učenika nije sjelo u školske klupe, a istodobno nikad više nastavnika i drugog osoblja nije izašlo pred njih! Čak je i ministar obrazovanja Radovan Fuchs primijetio da se u osam godina broj učenika smanjio za oko 44 tisuće, dok se broj nastavnika povećao za oko 3400. U državnom obrazovanju na punom je radnom vremenu zaposleno oko 67 tisuća osoba, no još je nekoliko tisuća nastavnika ili profesora koji rade po nekoliko sati. Među njima je, očito, i oko sedam tisuća zaposlenih na određeno vrijeme koji, prema najavljenim promjena Zakona o radu, neće više moći tako raditi "dovijeka". Država ograničava broj uzastopno sklopljenih ugovora na određeno kod jednog poslodavca na tri, što je vjerojatno većina ljudi koji su u rujnu otišli s burze i vratili se u škole već iskoristila te će im škole morati ponuditi stalne ugovore.

Zašto broj zaposlenih u školama neprekidno raste usprkos smanjenju broja učenika, tema je koju će morati otvoriti i hrvatska Vlada, uz reformu zdravstvenog sustava koji održava na životu mnoge bolnice, često udaljene jedne od drugih svega nekoliko kilometara, dok se istodobno smanjuje broj stanovnika. Zaposlenost stalno raste i u zdravstvenom sustavu, ali pada u sustavu socijalne skrbi, koji se pak mora baviti sve većim brojem starijih sugrađana.

S burze poručuju da su, neovisno o oscilacijama u obrazovanju, nakon ljetne stanke i drugi poslodavci aktivniji u zapošljavanju.

– U rujnu počinju poslovi koji nemaju sezonski/turistički karakter te su poslodavci tada skloniji zapošljavati novu radnu snagu – navode na Zavodu za zapošljavanje. No, 84 od 100 novozaposlenih dobiva ugovore na određeno. To je čak i određeni pomak u korist zapošljavanja za stalno jer je prijašnjih godina od 90 do 95 posto ljudi dobivalo ugovore na određeno, a samo od pet do 10 posto na neodređeno.

Lani se, inače, u rujnu zaposlilo oko 14 tisuća nezaposlenih iz evidencije HZZ-a, gotovo svaki drugi u obrazovanju, a tek svaki deseti u prerađivačkoj industriji. Još su pri vrhu i trgovina te zdravstvo! Od deset trenutačno najtraženijih zanimanja četiri su u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini, dva u zdravstvu ili socijalnoj skrbi, a preostala tri su vozač, radnik i administrativni službenik.

Promjena zanimanja

Ekonomski institut navodi da su na privatnom portalu Moj posao tijekom kolovoza najtraženija zanimanja bila prodavač, konobar, kuhar, skladištar i građevinski radnik, dok je sedmo najtraženije zanimanje bilo učitelj. Na tom se oglasniku u polovini oglasa za posao nudio ugovor na određeno, a u čak 42 posto na neodređeno vrijeme. U porastu su i oglasi koji su nudili mogućnost rada od kuće (2,6 posto svih), no četiri posto oglasa za posao bilo je usmjereno na umirovljenike.

Stanjem na tržištu rada prošli su se tjedan bavili i saborski zastupnici, koji su na jednom okruglom stolu doznali da će u sljedećim godinama najviše radnika biti potrebno u sektorima zdravstva, financija, osiguranja i građevinarstva.

Tvrdi to Marko Radenović, voditelj projekta "Budućnost rada u Hrvatskoj" iz konzultantske tvrtke McKinsey, koji je uvjeren da će do kraja ovog desetljeća oko 140 tisuća hrvatskih radnika morati promijeniti svoje zanimanje zbog ubrzane automatizacije i digitalizacije, gotovo svaki deseti.