Zašto nitko nije mogao točno prognozirati sastav Sabora?

U nagradnoj igri Večernjeg lista i 24sata ''Prognoziraj sastav Sabora'' čitatelji su kreirali ukupno 6909 vlastitih parlamenata, a za nagradnu igru prijavili su ih 3168, no nitko nije pogodio točan raspored zastupničkih mandata.

– Teško je točno pogoditi raspored svih 140 mandata (od 151 ukupno mandata – 8 manjincima, 3 za dijasporu, op a.). Broj je mogućih kombinacija izrazito velik, pa čak i i kada se raspon mogućih kombinacija suzi temeljem relevantnih istraživanja. Ni istraživanja ne mogu točno predvidjeti raspored svih mandata jer je velik broj lista bio oko izbornog praga, pa ako neka od tih lista uđe u parlament, onda neke druge liste gube mandat i obrnuto – ako neka lista ne uđe, taj mandat dobiva netko drugi. Naime, morate točno pogoditi koje će stranke ući u parlament te koliko će dobiti mandata – rekao je u razgovoru Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vjeruje da je igračima najteže bilo odvojiti osobne preferencije od realnih procjena i dodaje da upravo zbog toga brojni ljudi ne vjeruju istraživanjima javnog mnijenja jer ona pokazuju drugačije rezultate od njihova osobnog stava.

Bagić dodaje da njemu rezultati i nisu neko iznenađenje. Dodaje kako je svjestan da je teško predvidjeti raspodjelu svih 140 mandata, ali temeljem istraživanja pouzdano zna raspodjelu 125-130 mandata, dok se ostali mogu rasporediti na nekoliko načina, relativno predvidljivih.

Čini se da je najteže bilo pogoditi da će HSLS i HSS tako loše proći iako u anketama uoči izbora i nisu dobivali visoke postotke.

– Istraživanja su tim dvjema strankama davala između 0 i 3 mandata. Što će se od toga dogoditi bilo je teško pogoditi jer su svi njihovi rezultati bili oko 5 posto pa su  pali malo ispod izbornog praga.

Zanimljivo je da su izlazne ankete ovoga puta bile mnogo preciznije, a i istraživanja uoči izbora dosta su slična završnim rezultatima.

– Izlazne su ankete pogrešno raspodijelile samo četiri  od 140 mandata. Dakle, 136 mandata točno je raspoređeno. To se može smatrati vrlo visokom preciznošću. Izlazne ankete 2007. godine bile su samo malo manje precizne, tada je pogrešno raspoređeno 7 od 140 mandata. No politički odnosi bili su drugačiji pa je tih sedam mandata bilo presudno za određivanje koja će stranka imati relativnu većinu. Da smo ovaj put pogriješili istih sedam mandata, opet bi javnost imala dojam da su izlazne ankete preciznije nego 2007., naprosto zbog toga što bi ta pogreška bila manje relevantna za stvarne rezultate izbora – kaže Bagić.

– Predizborno istraživanje, koje je Ipsos Puls proveo za Večernji list i partnere, pokazalo se izrazito preciznim i vjerojatno spada u red najpreciznijih predizbornih istraživanja u hrvatskoj povijesti. Naime, to istraživanje gotovo sve rezultate predvidjelo je unutar pogreške od 1%, a prosječno odstupanje iznosilo je samo oko 0,5%. Mislim da to predizborno istraživanje i izlazne ankete pokazuju da istraživači u Hrvatskoj znaju svoj posao i da je vrijeme da političari i kvazistručnjaci prestanu neopravdano blatiti agencije i istraživanja javnog mnijenja, što, naravno, čine samo da bi sakrili svoje greške, neznanje i nesposobnost – naglašava Bagić.