FOTO Paška janjetina, zagorski štrukli, lički krumpir... Ove hrvatske delikatese imaju zaštićen naziv u EU
Europska komisija ovaj tjedan objavila da je ludbreški hren postao proizvod s europskom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Time je ovom prepoznatljivom hrvatskom proizvodu osiguran upis u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštita na području cijele Europske unije.
Ovo priznanje odnosi se na garanciju da se proizvod može proizvoditi isključivo prema postupcima koje su odredili proizvođači, i to u određenim područjima. Pritom će na ambalaži dobiti oznake koje jamče podrijetlo i kvalitetu proizvoda. Osim ludbreškog hrena, Hrvatska trenutno ima još 47 autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zaštićenog naziva na razini Europske unije.
1. Samoborski bermet - aromatizirani aperitiv koji se proizvodi od crvenog vina s dodatkom odabranih sastojaka voća i trava. Okus mu je gorko-sladak, a intenzitet tih svojstava ovisi o tradicionalnom načinu proizvodnje pojedinih samoborskih obitelji. Proizvodi se na području grada Samobora i okolnih naselja.
2. Krčki pršut - trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez zdjeličnih kosti. Izdvaja ga postupak proizvodnje karakterističan za otok Krk s kojeg potječe, a odnosi se na soljenje morskom soli te sušenje mesa na zraku.
3. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres - proizvodnja ovog maslinovog ulja ograničena je na područje otoka Cresa, koji mu zbog svojih klimatskih uvjeta daje posebnost. Dobiva se izravno iz ploda masline koje moraju barem udjelom od 90% potjecati od sorti slivnjača ili plominka.
4. Neretvanska mandarina - proizvodnja je uvjetovana na području koje obuhvaća općine Slivno, Kula Norinska i Zažablje te gradove Metković, Opuzen i Ploče. Osim klime i geografskih obilježja koji povoljno utječu na ovaj proizvod, ključna je i dugogodišnja tradicija proizvodnje koja je unaprijeđena uz primjenu novih znanja i tehnologija.
5. Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus - proizvod je dobiven prirodnom fermentacijom svježeg kupusa autohtone sorte ogulinski. Posebnost mu daju specifična svojstva koja ga razlikuju od drugih sorti, poput duge stabiljke glavice s mnogo tankih i savitljivih žutih listova s tankim lisnim žilama. Njegova kvaliteta najvećim dijelom proizlazi iz posebnih karakteristika tipa tla ogulinskog područja te ogulinske klime.
6. Baranjski kulen - trajna kobasica od usitnjenog svinjskog mesa začinjenog mlijevenom paprikom, bijelim lukom i paprom te napunjena u svinjsko slijepo crijevo. Dopušteno područje proizvodnje je područje Baranje.
7. Lički krumpir - gomolji karakterističnog izgleda i kulinarskih svojstava. Za proizvodnju se uglavnom koristi sjeme sorti Dessire, Bintje i Viktorija. Karakterizira ih brašnasti okus zbog visokog sadržaja škroba. Područje uzgoja je zemljopisno područje Like.
8. Istarski pršut - trajni suhomesnati proizvod od svinjskog mesa bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima. Prepoznatljiv je zbog svoje posebne arome koju mu daju svinjsko meso i začinsko bilje te blagog i slanog okusa. Područje proizvodnje ograničeno je na određen dio istarskog poluotoka.
9. Drniški pršut - svinjski but obrađen bez zdjeličnih kosti i nožice te soljen, prešan, dimljen i sušen. Narezak je intenzivne crvene boje, osim bjeline u području masnog tkiva. Upečatljiv je i po intenzivnom mirisu dimljenog sušenog svinjskog mesa. Proizvodnja mu je ograničena na područje unutar Šibensko-kninske županije, odnosno unutar grada Drniša i nekoliko susjednih općina.
10. Dalmatinski pršut - svinjski but s kosti, soljen morskom soli, dimljen blagim izgaranjem i sušen. Izdvaja se zbog toga što se proizvodi bez konzervansa i aditiva, odnosno ne smije sadržavati nikakve dodatke osim morske soli.
11. Poljički soparnik / Poljički uljenjak - jelo spravljeno od dva sloja vučena tijesta s nadjevom od blitve, luka i peršina i premazom od maslinovog ulja i češnjaka.
12. Zagorski puran - proizvod se dobiva od hrvatske pasmine zagorskog purana u starosti od 6 do 8 mjeseci. Purani moraju biti uzgojeni ispašom na otvorenom, isključivo na području Hrvatskog zagorja.
13. Krčko maslinovo ulje - ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva iz ploda masline krčkih sorti Debela, Rošulja, Naška i Slatka, a koje moraju činiti najmanje 80% ulja, a ostalih 20% mogu biti neke druge sorte s područja Krka.
14. Korčulansko maslinovo ulje - ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva izravno iz ploda masline korčulanskih sorti Lastovke i Drobnice, pod uvjetom da one čine najmanje 80% ulja.
15. Paška janjetina - meso mlade janjadi koja se uzgaja isključivo na otoku Pagu. Ne smije biti starija od 45 dana ni teža od 15 kilograma te zbog specifične prehrane mora boraviti na pašnjaku zajedno s ovcama.
16. Šoltansko maslinovo ulje - ulje koje se proizvodi od plodova autohtonih sorti maslina Levantinke i Oblice. Pritom sorta Levantinka mora biti zastupljena s najmanje 50% udjela, a udio sorte Levantinke i sorte Oblice zajedno mora biti najmanje 95%.
17. Varaždinsko zelje - proizvod koji se dobiva od autohtone sorte varaždinski kupus. Zbog svog specifičnog oblika tradicionalno se koristi u pripremi domaćih specijaliteta varaždinskog kraja, odnosno područja na kojem se proizvodi.
18. Slavonski kulen / Slavonski kulin - suhomesnati proizvod od mješavine različitih dijelova svinjskog mesa, soli i začina koja se nadjeva u svinjsko slijepo crijevo te je podvrgnuto procesima sušenja, dimljenja i zrenja. Poizvodnja je ograničena na područje Slavonije.
19. Međimursko meso 'z tiblice - proizvod sastavljen od slanine i dimljenih komada svinjskog mesa. Umjereno je slanog okusa i odlikuje se blagim mirisom češnjaka kojim je začinjen. Područje proizvodnje obuhvaća Međimursku županiju.
20. Slavonski med - med koji proizvode autohtone sive pčele. Prema načinu proizvodnje može biti u saću i vrcani, a prema vrstama može biti od bagrema, lipe, uljane repice, kestena, suncokreta, cvjetni ili medun hrasta sladuna.
22. Istra - ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline autohtonih sorti buga, buža, črnica, drobnica, istarska belica, karbonaca, mata, plominka, puntoža, rošinjola, štorta, žižolera, frantoio, leccino, maurino, moraiolo, pendolino i picholine. Mora sadržavati najmanje 80% udjela ulja dobivenog od navedenih sorti maslina. Područje proizvodnje ograničeno je na određen dio istarskog poluotoka.
23. Paška sol - sitna morska sol dobivena iz morske vode Paškog zaljeva koja se ulijeva u bazene za isparavanje te naposlijetku kristalizira u Solani Pag na otoku Pagu. Ima blago slatkasti okus i sadrži velike količine prirodnih minerala.
24. Zagorski mlinci - pekarski proizvod od glatkog pšeničnog brašna, vode i soli u posebno određenom omjeru od kojih se radi tanko ručno razvučeno tijesto, zatim narezano na komade pravokutnog oblika. Nakon pripreme, peku se u dvije faze, ručno lome i suše.
25. Paški sir - ovčji sir tvrdog tijesta proizveden iz punomasnog ovčjeg mlijeka izvorne pasmine paška ovca, a koje tijekom cijele godine borave na pašnjacima unutar područja otoka Paga. Pritom se ovce hrane aromatičnim i ljekovitim biljem zbog kojeg mlijeko od kojeg se proizvodi sir dobiva jedinstvene prehrambene osobine.
26. Bjelovarski kvargl - svježi kravlji sir koji se nakon postupka ocjeđivanja miješa sa soli i mljevenom crvenom paprikom te dimi i suši. Oblikuje se u stošce, a okus mu je blago kiselkast i pikantan. Proizvodi se na području Bjelovarsko-bilogorske županije.
27. Brački varenik - prirodni zaslađivač koji se dobiva od cijeđenog soka grožđa. Proizvodi se od autohtonih sorti vinove loze babića, crljenka kaštelanskog, plavca malog i maraštine, a moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80%, dok preostali udio mogu biti druge sorte s otoka Brača.
28. Varaždinski klipič - ručno rađeno mliječno pecivo dobiveno od glatkog pšeničnog brašna, mlijeka, suncokretovog ili biljnog ulja, kvasca, šećera i soli. Od navedenih sastojaka se radi tijesto te se razvlači, reže i mota u oblik prutića dužine najmanje 25 cm koji sa obje strane moraju imati 4 cm nabora. Prutić se potom premazuje jajem i posipa sjemenkama kumina.
29. Malostonska kamenica - školjkaš čvrste građe, nepravilna ovalna oblika i nepravilnih rubova. Meso koje se nalazi u unutrašnjosti ljušture jestivo je i bez termičke obrade, a karakteristično je po tome što je sočno, mekano i ima slatko-slani okus. Posebnost proizvoda proizlazi iz jedinstvenih prirodnih karakteristika Malostonskog zaljeva i vještina koje su razvijene tijekom višestoljetne tradicije uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu.
30. Rudarska greblica - proizvod koji se dobiva od ručno valjanog tijesta izrađenog od pšeničnog brašna, svinjske masti ili margarina, suncokretovog ulja, mlijeka, jaja, maslaca, kiselog vrhnja, soli, svježeg kvasca, šećera i vode. Punjen je nadjevom od svježeg kravljeg sira u koji se mogu dodati mljeveni orasi, špinat, blitva, kopriva, poriluk, metvica i žuta mrkva. Područje proizvodnje obuhvaća mjesto Rude te okolna sela u Zagrebačkoj županiji.
31. Dalmatinska pečenica - suhomesnati proizvod bez kosti koji se proizvodi od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja, postupcima soljenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Područje proizvodnje obuhvaća nekoliko županija.
32. Dalmatinska panceta - suhomesnati proizvod pravokutnog oblika. Proizvodi se od obrađene mesnate slanine svinja i podvrgava postupcima soljenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Područje proizvodnje obuhvaća nekoliko županija.
33. Lički škripavac - masni sir cilindričnog oblika. Okus mu je mliječno-slatkast i umjereno slan. Način proizvodnje prenosio se s koljena na koljeno, a svojstvo škripavosti prema kojem je dobio naziv javlja se zbog visokog udjela mliječne masti i proteina u mlijeku, a koje je posljedica specifičnog načina hranidbe krava na području Like.
34. Bračko maslinovo ulje - ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline autohtone sorte Oblica, a koja mora biti zastupljena u najmanjem udjelu od 80%. Proizvodnja je dozvoljena samo na području otoka Brača.
35. Zagorski bagremov med - proizvod od nektara bagrema te pratećih medonosnih biljaka s područja Hrvatskog zagorja. Karakterizira ga sladak okus sa slabo izraženom kiselošću i miris bagremova cvijeta te svježeg voska. Dopušteno područje proizvodnje obuhvaća područje Hrvatskog zagorja.
36. Zagorski štrukli - pekarski proizvod od glatkog pšeničnog brašna, svježeg kravljeg sira, soli, biljnog ili suncokretovog ulja, maslaca ili svinjske masti, jaja i kiselog vrhnja u specifičnim omjerima. Tijesto se nakon pripreme puni nadjevom od svježeg kravljeg sira, vrhnja, jaja i soli. Potom se tijesto savija i reže na manje komade pravokutnog oblika, a završni sirov proizvod mora imati definirane dimenzije.
37. Meso istarskog goveda - boškarina - svježe meso podvrgnuto kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobiveno od goveda izvorne pasmine istarsko govedo. Karakterizira ga puni okus govedine, mekoća i sočnost. Proizvodi se na području istarskog poluotoka i kvarnerskog otočja.
38. Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka - dimljena kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Posebna je po tome što njezina proizvodnja uvelike ovisi o vještini ručnog povezivanja kobasica malim drvenim štapićem. Proizvodi se na području grada Samobora i okolnih naselja.
39. Lumblija - kolač okruglog oblika, dobiven pečenjem dizanog tijesta. Za pripremu se koriste glatko pšenično brašno, šećer, maslinovo ulje, svinjska mast ili maslac, varenik, bademi, orasi, grožđice, mljeveni klinčići, cimet, muškatni oraščić, korijander, anis, korica limuna i naranče, vanilin šećer, rakija, pekarski kvasac, mlijeko, voda i sol. Dopušteno područje proizvodnje ograničeno je na otok Korčulu.
41. Dalmatinska janjetina - meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovce dalmatinske pramenke, a koja su ojanjena i uzgojena isključivo na području Dalmacije. U usporedbi s drugim vrstama janjetine sadrži znatno manje masti te se odlikuju mekanim i sočnim mišićnim tkivom te aromom i okusom bez mirisa po ovčjem mesu. Proizvodnja je dopuštena na području nekoliko županija, odnosno poklapa se s područjem uzgoja dalmatinske pramenke.
42. Slavonska kobasica - trajna kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa i slanine, pri čemu udio mesa iznosi najmanje 70%. Dodaje joj se kuhinjska sol i začini, nadijeva se u svinjsko tanko crijevo i podvrgava procesima fermentacije, dimljenja, sušenja i zrenja
43. Komiški rogač - plod autohtone sorte rogača Komiški krupni s područja otoka Visa. Prepoznatljiv je po karakterističnom plodu odnosno mahunama tamnosmeđe boje i slatkastom okusu koji podsjeća na kakao. Proizvodi se isključivo na području otoka Visa.
44. Novigradska dagnja - školjkaš vrste mediteranska dagnja, uzgojen na uzgajalištima u Novigradskom moru i Novskom ždrilu. Sastoji se od tijela zatvorenog dvjema jednakim ljušturama i mesa izadprosječne količine unutar tih ljuštura. Obično se konzumira nakon termičke obrade.
45. Varaždinsko bučino ulje - djevičansko jestivo ulje dobiveno prženjem i mehaničkim prešanjem sjemenki uljne buče golice koje se koristi kao dodatak jelima. Odlikuje se suptilnim orašastim okusom i karakterističnim mirisom prženih bučinih sjemenki.
46. Meso turopoljske svinje - svježe meso i ostali jestivi dijelovi svinjskog trupa muških kastrata i ženskih životinja autohtone turopoljske pasmine turopoljska svinja, koje su na tom području rođene i uzgojene te te su tijekom tova držane u otvorenom ili polu-otvorenom sustavu uzgoja.
47. Meso crne slavonske svinje - svježe meso koje se dobiva klanjem muških i ženskih svinja iz kategorije prasadi i tovljenika odgovarajuće dobi i tjelesne mase, a koje su držane u specifičnim smještajnim uvjetima i odgovarajućem propisanom režimu hranidbe.
