Na gustu maglu i zagađen zrak danas su se na društvenim mrežama žalili brojni Zagrepčani. "Strašno je to kad malo duže šećem sa psom čudim se kašlju. Posljedice će se nažalost osjetiti puno ljudi", jedan je od komentara na Facebooku. O svemu je oglasio i Državni hidrometeorološki zavod. Dozvoljene razine PM2,5 nisu određene na dnevnoj bazi, već na godišnjoj i one iznose 25 μg/m3. Dozvoljene razine PM10 čestica određene su pak na dnevnoj bazi i iznose 50 μg/m3. A na nekim aplikacijama pojavilo se kako ovih dana one prelaze 200 μg/m3. Na postaji ZAGREB-4 izmjerila je visoke vrijednosti PM10 od 113,6 μg/m3 u večernjim satima (22:00h). Postaja ZAGREB-4 općenito bilježi najviše koncentracije, s prosječnom razinom PM10 od 27,45 μg/m3 i maksimalnim vrijednostima iznad svih ostalih postaja, podaci su to vidljivi na službenim stranicama DHMZ-a.
- Problem je posebno izražen zbog stabilnih meteoroloških uvjeta te meteorološkog fenomena poznatog kao temperaturna inverzija. Radi se o fenomenu koji najčešće nastaje tijekom hladnih i vedrih noći kada se tlo brzo hladi, a s njime i zrak koji se nalazi neposredno iznad njega. Zbog toga temperatura zraka raste s visinom, umjesto da pada, pa će nastati sloj toplijeg zraka iznad sloja hladnijeg i djelovati kao "poklopac" koji sprječava vertikalno miješanje zraka. Posljedica toga je da će onečišćujuće tvari poput prašine, dima i čestica ostati "zarobljene" u nižim slojevima atmosfere. Problem postaje izraženiji tijekom razdoblja bez oborine, jer nema prirodnog čišćenja zraka, pojasnili su za Jutarnji list.
-Zimi češće bilježimo pojačane koncentracije čestice jer je atmosfera slojevitija i stratificirana. To znači da je u gornjim slojevima zrak topliji, a u nizinama i kotlinama je hladniji i teži. Možemo reći da se taj zrak ujezeri i kad nema vjetra i gibanja u kotlinama gdje postoji promet, industrija i grijanje, onda dolazi do pojačanog onečišćenja. Najbolji su primjeri Zenica, francuski Grenoble, austrijski Innsbruck, a naposljetku i Zagreb- kazao je atmosferski fizičar Branko Grisogono.
-Veće čestice možemo donekle iskašljati, stoga su manji problem, dok one sitnijeg promjera ulaze dublje u dišni sustav i nikako ih ne možemo izbaciti iz organizma. Ostaju u alveolama i dugoročno truju pluća. Usto, općenito s porastom prometa u gradovima, djelovanjem industrije, ali i praksom intenzivne poljoprivrede u kojoj se koriste pesticidi i herbicidi, udišemo sve više čestica koje nama štete, stoga se naše tijelo ne stigne očistiti. Stoga, u globalu, bilježimo porast problema s dišnim, ali i srčanim te živčanim sustavom- zaključuje Grisogono.
Meterološki?