FOTO Paška janjetina, zagorski štrukli, lički krumpir... Ove hrvatske delikatese imaju zaštićen naziv u EU
Europska komisija ovaj tjedan objavila da je ludbreški hren postao proizvod s europskom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Time je ovom prepoznatljivom hrvatskom proizvodu osiguran upis u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštita na području cijele Europske unije.
Ovo priznanje odnosi se na garanciju da se proizvod može proizvoditi isključivo prema postupcima koje su odredili proizvođači, i to u određenim područjima. Pritom će na ambalaži dobiti oznake koje jamče podrijetlo i kvalitetu proizvoda. Osim ludbreškog hrena, Hrvatska trenutno ima još 47 autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zaštićenog naziva na razini Europske unije.
1. Samoborski bermet - aromatizirani aperitiv koji se proizvodi od crvenog vina s dodatkom odabranih sastojaka voća i trava. Okus mu je gorko-sladak, a intenzitet tih svojstava ovisi o tradicionalnom načinu proizvodnje pojedinih samoborskih obitelji. Proizvodi se na području grada Samobora i okolnih naselja.
2. Krčki pršut - trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez zdjeličnih kosti. Izdvaja ga postupak proizvodnje karakterističan za otok Krk s kojeg potječe, a odnosi se na soljenje morskom soli te sušenje mesa na zraku.
3. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres - proizvodnja ovog maslinovog ulja ograničena je na područje otoka Cresa, koji mu zbog svojih klimatskih uvjeta daje posebnost. Dobiva se izravno iz ploda masline koje moraju barem udjelom od 90% potjecati od sorti slivnjača ili plominka.
4. Neretvanska mandarina - proizvodnja je uvjetovana na području koje obuhvaća općine Slivno, Kula Norinska i Zažablje te gradove Metković, Opuzen i Ploče. Osim klime i geografskih obilježja koji povoljno utječu na ovaj proizvod, ključna je i dugogodišnja tradicija proizvodnje koja je unaprijeđena uz primjenu novih znanja i tehnologija.
5. Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus - proizvod je dobiven prirodnom fermentacijom svježeg kupusa autohtone sorte ogulinski. Posebnost mu daju specifična svojstva koja ga razlikuju od drugih sorti, poput duge stabiljke glavice s mnogo tankih i savitljivih žutih listova s tankim lisnim žilama. Njegova kvaliteta najvećim dijelom proizlazi iz posebnih karakteristika tipa tla ogulinskog područja te ogulinske klime.
6. Baranjski kulen - trajna kobasica od usitnjenog svinjskog mesa začinjenog mlijevenom paprikom, bijelim lukom i paprom te napunjena u svinjsko slijepo crijevo. Dopušteno područje proizvodnje je područje Baranje.
7. Lički krumpir - gomolji karakterističnog izgleda i kulinarskih svojstava. Za proizvodnju se uglavnom koristi sjeme sorti Dessire, Bintje i Viktorija. Karakterizira ih brašnasti okus zbog visokog sadržaja škroba. Područje uzgoja je zemljopisno područje Like.
8. Istarski pršut - trajni suhomesnati proizvod od svinjskog mesa bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima. Prepoznatljiv je zbog svoje posebne arome koju mu daju svinjsko meso i začinsko bilje te blagog i slanog okusa. Područje proizvodnje ograničeno je na određen dio istarskog poluotoka.
9. Drniški pršut - svinjski but obrađen bez zdjeličnih kosti i nožice te soljen, prešan, dimljen i sušen. Narezak je intenzivne crvene boje, osim bjeline u području masnog tkiva. Upečatljiv je i po intenzivnom mirisu dimljenog sušenog svinjskog mesa. Proizvodnja mu je ograničena na područje unutar Šibensko-kninske županije, odnosno unutar grada Drniša i nekoliko susjednih općina.
10. Dalmatinski pršut - svinjski but s kosti, soljen morskom soli, dimljen blagim izgaranjem i sušen. Izdvaja se zbog toga što se proizvodi bez konzervansa i aditiva, odnosno ne smije sadržavati nikakve dodatke osim morske soli.
11. Poljički soparnik / Poljički uljenjak - jelo spravljeno od dva sloja vučena tijesta s nadjevom od blitve, luka i peršina i premazom od maslinovog ulja i češnjaka.
12. Zagorski puran - proizvod se dobiva od hrvatske pasmine zagorskog purana u starosti od 6 do 8 mjeseci. Purani moraju biti uzgojeni ispašom na otvorenom, isključivo na području Hrvatskog zagorja.
13. Krčko maslinovo ulje - ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva iz ploda masline krčkih sorti Debela, Rošulja, Naška i Slatka, a koje moraju činiti najmanje 80% ulja, a ostalih 20% mogu biti neke druge sorte s područja Krka.
14. Korčulansko maslinovo ulje - ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva izravno iz ploda masline korčulanskih sorti Lastovke i Drobnice, pod uvjetom da one čine najmanje 80% ulja.
15. Paška janjetina - meso mlade janjadi koja se uzgaja isključivo na otoku Pagu. Ne smije biti starija od 45 dana ni teža od 15 kilograma te zbog specifične prehrane mora boraviti na pašnjaku zajedno s ovcama.
16. Šoltansko maslinovo ulje - ulje koje se proizvodi od plodova autohtonih sorti maslina Levantinke i Oblice. Pritom sorta Levantinka mora biti zastupljena s najmanje 50% udjela, a udio sorte Levantinke i sorte Oblice zajedno mora biti najmanje 95%.
17. Varaždinsko zelje - proizvod koji se dobiva od autohtone sorte varaždinski kupus. Zbog svog specifičnog oblika tradicionalno se koristi u pripremi domaćih specijaliteta varaždinskog kraja, odnosno područja na kojem se proizvodi.
18. Slavonski kulen / Slavonski kulin - suhomesnati proizvod od mješavine različitih dijelova svinjskog mesa, soli i začina koja se nadjeva u svinjsko slijepo crijevo te je podvrgnuto procesima sušenja, dimljenja i zrenja. Poizvodnja je ograničena na područje Slavonije.
19. Međimursko meso 'z tiblice - proizvod sastavljen od slanine i dimljenih komada svinjskog mesa. Umjereno je slanog okusa i odlikuje se blagim mirisom češnjaka kojim je začinjen. Područje proizvodnje obuhvaća Međimursku županiju.
20. Slavonski med - med koji proizvode autohtone sive pčele. Prema načinu proizvodnje može biti u saću i vrcani, a prema vrstama može biti od bagrema, lipe, uljane repice, kestena, suncokreta, cvjetni ili medun hrasta sladuna.
22. Istra - ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline autohtonih sorti buga, buža, črnica, drobnica, istarska belica, karbonaca, mata, plominka, puntoža, rošinjola, štorta, žižolera, frantoio, leccino, maurino, moraiolo, pendolino i picholine. Mora sadržavati najmanje 80% udjela ulja dobivenog od navedenih sorti maslina. Područje proizvodnje ograničeno je na određen dio istarskog poluotoka.
23. Paška sol - sitna morska sol dobivena iz morske vode Paškog zaljeva koja se ulijeva u bazene za isparavanje te naposlijetku kristalizira u Solani Pag na otoku Pagu. Ima blago slatkasti okus i sadrži velike količine prirodnih minerala.
