Svatko tko je hodao svijetom osamdesetih i devedesetih godina, zna kako se u to vrijeme živjelo poprilično skromno. Majke i bake kuhale su uglavnom sezonske namirnice i držale se tradicije. Iako tada nitko nije govorio o 'veganskim jelima', mnoga zapravo jesu bila prirodno veganska zbog dostupnosti sastojaka i načina pripreme. Danas ta jednostavna jela doživljavaju renesansu među ljubiteljima zdrave prehrane i veganske kuhinje. Evo nekih od njih.
Varivo od leće: Leća je bila nezaobilazna namirnica u kuhinjama diljem Hrvatske, osobito u kontinentalnim krajevima. Naše bake kuhale su je s povrćem poput luka, mrkve i celera, uz dodatak lovorovog lista. Bez mesa i zaprške s masnoćom, ovo je jelo bilo hranjivo, zasitno i potpuno biljno.
Palenta s maslinovim uljem i češnjakom: U Dalmaciji i Istri palenta je bila često na jelovniku, poslužena uz maslinovo ulje i nasjeckani češnjak. Iako se katkad kombinirala s ribom, u osnovnoj verziji bila je jednostavno jelo koje je posebno prijalo uz blitvu ili kuhano povrće.
Pečeni krumpir sa salatom od radiča i luka: Pečeni krumpir bio je nezaobilazan na stolovima naših baka, često poslužen uz sezonsku salatu. Radič, luk, ocat i malo domaćeg ulja činili su osvježavajuću pratnju, a ovakva kombinacija i danas se može pronaći u mnogim veganskim jelovnicima.
Krumpirove pole: Krumpirove pole – krumpir razrezan po sredini, posoljen i pečen u pećnici ili ispod peke – bile su pravo malo remek-djelo jednostavnosti. Poslužene uz domaći ajvar ili luk, ove su pole bile i ostale omiljena delicija.
Zapečeni grah: Grah na gusto, zapečen u pećnici s dodatkom rajčice, bio je specijalitet naših baka. Bez kobasica i s maslinovim ili suncokretovim uljem, ovo jelo danas se lako uklapa u vegansku kuhinju.
Makovnjača bez jaja: Na selima su bake znale raditi jednostavnu verziju makovnjače bez jaja i mlijeka. Tijesto na bazi vode, brašna i kvasca punjeno mljevenim makom, šećerom i s malo biljnog ulja, činilo je ukusan desert koji je oduševljavao sve generacije.