U oluji, kakva se ne pamti desetljećima, ozlijeđeno je 200-tinjak osoba. U Zagrebu je bilo 60 ozlijeđenih, od toga desetak teže, u Slavonskom Brodu 32 ozlijeđena, u Novoj Gradiški 23.
U zapadnom dijelu Zagreba olujni vjetar srušio je i dizalicu, u čijoj kabini se nalazio radnik iz Indije, koji je, srećom, prošao samo sa slomljenom rukom.
Nevrijeme je zahvatilo 14 županija i grad Zagreb, a pozivi županijskim centrima većinom su se odnosili na nevrijeme i njegove posljedice, objavilo je 20. srpnja 2023. Ravnateljstvo civilne zaštite.
Među ostalim, na području Zagreba od značajnijih objekata oštećeni su dvije škole, dva doma zdravlja, pet klinika i bolnica, a na području Zagrebačke županije oštećeno je oko 900 objekata.
U Brodsko-posavskoj županiji oštećeno je više od 300 krovova, a u Požeško-slavonskoj oko 250 objekata, od čega 50 teže. U Karlovačkoj županiji oštećeno je 350 objekata, a u Sisačko-moslavačkoj više od 100 krovišta na kućama i dva krovišta na školama u Kutini i Gornjoj Gračenici.
Na području Vukovarsko-srijemske županije srušen je zvonik crkve, a vjetar je oštetio krov na tri škole, dok je u Krapinsko-zagorskoj županiji oštećeno 21 krovište raznih objekata.
U otklanjanju posljedica nevremena bile su angažirane sve raspoložive snage žurnih službi (vatrogasci, policija i hitna medicinska pomoć), pripadnici civilne zaštite i komunalnih službi, a i građani su se sami organizirali i pomogli u raščišćavanju i uklanjanju granja i raznih predmeta s prometnica.
Dan nakon oluje premijer Andrej Plenković upozorio je građane na posljedice klimatskih promjena. "Ovo je bila jedna od najvećih grmljavinskih oluja u Zagrebu. Prema dosad dostupnim podacima, udari vjetra bili su olujni na granici s orkanskim", poručio je Plenković.
"Ovo je novi znak sve razornijih klimatskih promjena, koje ne pogađaju sam Hrvatsku i Europu nego cijeli svijet. Klimatske promjene jačaju više i brze nego što smo očekivali. Na žalost, morat ćemo se naviknuti da će se esktremni fenomeni poput velikih poplava koje su se događale svakih 100 i više godina sada događati češće, a troškovi će biti sve veći, stoga ćemo se nastavljati pripremati i jačati svoju otpornost na klimatske fenomene", dodao je tada predsjednik Vlade.