FOTO Pogledajte kako su Milanović i Plenković izgledali u djetinjstvu: Danas su 'smrtni neprijatelji', a sukob seže u 2012.
U hrvatskoj političkoj areni dvije su ključne figure, već godinama, predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, koji su oblikovali recentnu povijest zemlje. Danas je njihov verbalni sukob toliki da jedva mogu biti u istoj prostoriji bez tenzija, a sve je počelo 2012., kako je u svojoj knjizi "Neprijatelji iz čista mira" otkrio naš novinar Tomislav Krasnec.
Naime, u to vrijeme, dok je Milanović bio premijer i suočen s krizom, Plenković je tek započinjao svoju političku karijeru. Tijekom jedne sjednice zajedničkog parlamentarnog odbora u Bruxellesu Milanović je s pozicije premijera pomno pratio Plenkovića, što je dovelo do javnih nesuglasica. Milanović je, naime, kasnije optužio HDZ-ovce da su njegovu Vladu ogovarali u Bruxellesu.
"Karamarko šalje Jandrokovića da reagira na te Milanovićeve izjave i Milanović, nastavljajući tu svađu, kaže: 'Znamo mi što je tko radio, što je tko govorio na zajedničkoj sjednici odbora po Bruxellesu'", prisjetio se Krasnec, koji smatra da je upravo tada počeo njihov sukob.
Iako su danas neprijatelji, čiji verbalni sukobi gotovo svakodnevno popunjavaju novinske retke, nekoć su obojica bili politički anonimusi koji su vodili miran obiteljski život. Večernji list odlučio je podsjetiti svoje čitatelje upravo na to razdoblje i pokazati vam kako su Milanović i Plenković izgledali prije nego što su stigli na vrh političke ljestvice Hrvatske.
Zoran Milanović rođen je 1966. u Zagrebu, a njegovi preci potekli su iz Rame. Njegov djed Ante bio je poznati partizan i komunist, dok je otac Stipe bio utjecajan komunistički dužnosnik. Stipe Milanović kasnije se priklonio HDZ-u i branio Franju Tuđmana.
Predsjednik Milanović odrastao je u Trnju, gdje je stekao nadimak Basta. Iako je bio odličan učenik, bio je poznat po svom temperamentu i čestim tučnjavama.
Upisao je Pravni fakultet 1985., a nakon služenja vojnog roka 1986. započeo je uspješnu karijeru u diplomaciji. Radio je u Ministarstvu vanjskih poslova i bio savjetnik u hrvatskoj misiji pri NATO-u i EU.
Po povratku u Zagreb krajem 1999. pridružio se SDP-u i ubrzo postao značajan član stranke. Nakon što je Ivica Račan 2007. podnio ostavku, Milanović je postao predsjednik SDP-a i kasnije premijer Hrvatske od 2011. do 2016. godine.
Kao premijer, Milanović je bio poznat po zalaganju za prava Hrvata u BiH i po kontroverznom zakonu "lex Perković", koji je izazvao sukob s Njemačkom. Također je imao problema s javnim reakcijama na privatizaciju i najavama promjena u zdravstvu.
Po završetku mandata osnovao je savjetničku firmu EuroAlba Advisory, da bi ga 2020. hrvatska javnost izabrala za predsjednika države. Na zimu će Milanović pokušati do svog drugog mandata na Pantovčaku.