Ranu jesen obično su obilježavale velike radne akcije košenja planinske trave za koju su bili zaduženi muškarci koji su se taman vratili s vojnih pohoda. Kosila se i raž čija je slama služila za pokrivanje krovova jer je bila duža, pa samim time i bolja od pšenične slame. Košnja je u tradiciji Žumberčana ostala i kasnijih godina, a odvijala se uz veći broj kosaca, obično u srpnju i znala je trajati tri tjedna do mjesec dana. Posao je trajao po cijele dane, a žene su bile zadužene da donesu užinu. Poslije ručka, kosci su opet klepali kose i brusili ih da im bolje ide. Sijeno se nakon košnje grabilo i prevozilo zaprežnim kolima, koja su vukli konji ili volovi.
Nakon prve seobe u rujnu 1530. uskoci za prvu ruku grade trošne drvene kuće, a kasniji primjeri tradicijske arhitekture bili su u kombinaciji drva i kamena, sa slamnatim krovom, dok se danas na žumberačkim putevima mogu vidjeti troprostorne katne kuće podignute između dva rata. Kuće su obično imale i trijem, tzv. ganjak, a Žumberčani su u njima živjeli u zadrugama. Već je 1534. planina brojala 350 zadruga, odnosno oko 4000 ljudi. Dio okućnice su i gospodarske zgrade, a unatoč tome što su izgrađene ceste, naselja Žumberka do danas su ostala izvan svih životnih tijekova, što je jedan od razloga očuvanosti tipične arhitekture iz ranijih vremena.
Kad su u pitanju bila vjenčanja, riječ je uglavnom bila o dogovorenim brakovima, oni siromašniji ženili su se siromašnijima, a bogatiji bogatijima, postojala je neka vrsta klasne podjele. Kasniji običaji podrazumijevali su okupljanje svatova kod mladoženje, odakle u pratnji svirača idu u susret djevojci i njenoj kući. Jedan od starijih običaja je rezanje "prijateljskog hljeba", kruh bi se rezao i po komadić davao mladoj i mladoženji.
Krušna peć bila je centar svake kuće, a u njoj se pekao i kruh, za koji je trebalo prvo pšenicu uzgojiti, potom požeti i samljeti, a i pripremiti drva te ih dobro prosušiti da bi žerjavica bila što bolja i jača. Pekla se, kao neka vrsta poslastice, i žumberačka pogača, isključivo od najboljeg bijelog brašna. Nije se rezala nožem, nego se obično lomila na manje komade.
