I to se dogodilo – Argentina je postigla svoj prvi budžetski suficit u 16 godina. – Ovo je povijesno dostignuće – rekao je predsjednik Javier Milei na objavu vijesti o prvom višku od 2008. godine. Naime, Argentina je zabilježila budžetski suficit u visini od 309 milijuna dolara u prvom ovogodišnjem kvartalu, što je oko 0,2 posto BDP-a.
Jednostavna matematika
– Ne samo da je to povijesno postignuće nego je to i podvig od povijesne važnosti na globalnoj skali – kazao je neoliberal Milei kojemu je vijest pogotovo bila zanimljiva za komentar jer je zadnji suficit iz 2008. bio za vrijeme lijeve predsjednice Cristine Kirchner. Objasnio je Milei i kako je to postigao.
– Ako država ne troši više nego što prikupi, i ne tiska novac, onda nema inflacije. Nije to nikakva magija – objasnio je Milei naizgled jednostavnu matematiku. Ovako na prvu ispada da je Milei barem krenuo na put do obećanja koje je bilo ambicioznije i od onoga što traži MMF, a to je da smanji budžetski deficit na nulu. S MMF-om Argentina ima aranžman od 44 milijarde dolara, pa ga je prošlog mjeseca predsjednica te organizacije Kristalina Georgieva hvalila na sva usta govoreći kako su mjere koje nedavno izabrani predsjednik Argentine provodi upravo ono što zemlji treba.
GALERIJA Prosvjedi u Argentini protiv predsjednika Javiera Mileija
– Argentina, zemlja koja je dugo bila percipirana kao zaostajuća sa stajališta reformi, sada vrlo brzo napreduje u prilagodbi fiskalne potrošnje, stječući kapacitet privatnih ulaganja – rekla je još prošlog tjedna Georgieva, a to je samo jedna u nizu pohvala koje stižu iz MMF-a na adresu argentinskog predsjednika pa su upravo ovih dana MMF-ov dužnosnici izjavili i da Argentina ispunjava zadane ciljeve i brže od očekivanog.
No Argentinci ne misle tako. Jer Javier Milei te ciljeve ostvaruje smanjujući troškove države, a to znači i otkaze i smanjivanje budžeta u nekim javnim sektorima poput znanosti, zdravstva ili obrazovanja. Tako su gotovo istodobno s vijesti o budžetskom deficitu na ulice izašli i studenti, nakon što je to od njegova dolaska na vlast učinile nekoliko sektora i sindikata. Smanjene su subvencije za gorivo i energiju korištenu u prometu. A u Argentini godišnja inflacija iznosi 290 posto, razina siromaštva je 60 posto, a radnici su izgubili petinu kupovne moći. Na tisuće javnih službenika izgubilo je posao.
– Ne očekujte izlaz uz veću javnu potrošnju – upozorio je Milei u ponedjeljak. No u utorak je stigao odgovor. Sveučilištarci, uz podršku sindikata i oporbenih stranaka, sazvali su prosvjed protiv smanjenja financiranja visokog javnog obrazovanja, istraživanja i znanosti koje provodi novi predsjednik. Sveučilišta su proglasila izvanredno proračunsko stanje nakon što je proračun za 2024. ostao isti kao i onaj za 2023., unatoč inflaciji koja se u međuvremenu približila 300 posto i gotovo 500-postotnom povećanju troškova energije, visokoškolske ustanove kažu da ih je to bacilo na koljena. Milei u tom sektoru želi smanjiti troškove za čak 71 posto.
VEZANI ČLANCI:
Napad na sveučilišta
– Po stopi kojom nas financiraju možemo funkcionirati još samo od dva do tri mjeseca, rekao je rektor Sveučilišta u Buenos Airesu Ricardo Gelpi. “Obranite javna sveučilišta”, “Studiranje je pravo” i “Gore s proračunom, dolje s Mileijevim planom” neki su od transparenata koji se mogu vidjeti na prosvjedima.
– Ovdje sam kako bih branio javna sveučilišta – rekao je Pedro Palm, 82-godišnji arhitekt koji je diplomirao upravo na spomenutom prestižnom Sveučilištu u Buenos Airesu. Milei se brani. – Obrazovanje je jedan od temeljnih stupova naše ideologije. Nemamo želju zatvoriti sveučilišta – rekao je glasnogovornik predsjednika Manuel Adorni, braneći stajalište vlade. Reuters bilježi riječi Ivana Massarija, učitelja biologije i genetike, koji je rekao da se besplatno obrazovanje mora braniti jer je to najbolji način da se izjednači društvo i osiguraju jednake mogućnosti za sve.
– Javno obrazovanje je alat za društvenu transformaciju. To je prilika za osobu da se može razvijati, da može doprinijeti društvu i da može graditi svoju budućnost – kazao je ovaj učitelj.
Tako srezati obrazovanje i znanost će se vratiti za 10 godina kada investicije i novac budu ulagani u neke druge zemlje koje imaju inovacije. Naravno da se MMF veseli jer time Argentina postaje jeftina kolonija za "zapadne" zemlje. Mi smo kroz povijest odbijali sve te aranžmane sa MMF-om.