Obilježavajući Svjetski dan šuma, UN svake godine istakne neku od tema s kojom se šumari diljem svijeta suočavaju u borbi za zelena pluća Zemlje. Ove je godine tema Šume i inovacije u smislu korištenja modernih tehnologija ranog upozoravanja u zaštiti šuma od uništavanja neplanskom sječom i požarima. I dok su ti problemi u svijetu vrlo izraženi, u Hrvatskoj šumari stoljećima, poštujući struku, vode brigu o zaštiti šumske mase.
Održivo gospodarenje
Na Svjetski dan šuma lijepo je podsjetiti se da se u Hrvatskoj ukupna površina šuma i šumskih zemljišta rasprostire na 2,759.039 hektara, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2,097.318 ha u vlasništvu države, a 661.721 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Šumama se gospodari planski, a planovi se u šumarstvu rade za vrlo duga razdoblja.
Naime, šume su podijeljene u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Svaka gospodarska jedinica ima svoj šumskogospodarski plan koji se izrađuje za razdoblje od 10 godina i u kojem su propisani svi radovi koji se u tom razdoblju moraju izvršiti. Tako da građani mogu biti mirni – sječa šuma u Hrvatskoj nije neplanska, upravo suprotno, gospodari se vrlo promišljeno i stručno isplanirano! I to već stoljećima, jer organizirano i održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj u današnjem obliku potječe još iz davne 1765. godine kad je osnovana prva Uprava šuma. To je bila Uprava šuma karlovačkoga generalata, a obuhvaćala je tri šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru.
POVEZANI ČLANCI:
Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine. Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najvažniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske. Dakle, malo koja struka s ovih prostora može se pohvaliti tradicijom dužom od 250 godina kontinuiranoga djelovanja po postulatima koji, kako su vrijedili na početku, vrijede i danas. Ono što je vrlo važno napomenuti, kažu u Hrvatskim šumama, jest da su šumari cijelo to vrijeme održali šumu – i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu – ne samo kao izvor sirovine, već i kao prirodan ekosustav u kojemu uredno djeluju sve njegove općekorisne funkcije.
U Hrvatskoj 94 vrste drveća
Šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju načelo održivosti i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste. Tako Hrvatska još ima 95% prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta koji dolaze u našu zemlju kako bi uživali u prirodnim ljepotama. Te očuvane i prirodne šume bile su i temelj za kasnije proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode.
Naime, u relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, naći ćete stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Hrvatska je prepoznatljiva po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu... takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru.
Važno je znati i da godišnji prirast drvne zalihe u Hrvatskoj iznosi 10,1 milijun m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja – naime, prosječna godišnja proizvodnja kroz njegu i obnovu šuma iznosi 6,4 milijuna kubnih metara. Uz prirodnu obnovu šuma koju šumari postižu svojim načinom gospodarenja, godišnje se posadi oko 9 milijuna sadnica, a posije još znatno više – na stotine vagona šumskog sjemena.
Dobro je znati i da Hrvatske šume već 22 godine imaju FSC® certifikat kao potvrdu odgovornog načina gospodarenja hrvatskim šumskim blagom prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Uz to, Hrvatskim je šumama dodijeljen i SURE certifikat kojim se potvrđuje da šumsku biomasu proizvode u skladu s kriterijima održivosti.
