Prolazimo kroz razdoblje izvanredne krize, pa stoga Europska komisija nudi na nju jednako izvanredan odgovor; plan je velik, hrabar, ali održiv - izjavio je to predsjednik EK Jose Manuel Durao Barroso predstavljajući danas 200 milijarda eura težak paket mjera za “naglo pokretanje” zastaloga europskog gospodarstva.
Iako je prvotna inačica EK-ova plana težila “samo” 130 milijarda ili jedan posto bruto domaćega proizvoda (BDP) Europske unije, naknadne su raščlambe pokazale da će za prevladavanje sadašnje krize trebati 1,5 posto BDP-a.
Od toga bi 170 milijarda ili 1,2 posto BDP-a dale zemlje članice, a 30 milijarda ili 0,3 posto prikupilo bi se na razini EU – 14,4 milijarde iz europskoga proračuna a 16,6 milijarda uložila bi Europska ulagačka banka (EIB).
- Temeljno načelo svih mjera mora biti solidarnost i društvena pravda – upozorio je Barroso, dodavši da “pomoći treba posebice onima najranjivijima jer oni već najviše pate od ove krize. Zemljama članicama dopustilo bi se da im državni proračuni privremeno premaše najviše dopušteni minus od tri posto BDP-a, “ali za nekoliko decimala, a ne nekoliko postotaka”, kako je naglasio europski povjerenik za gospodarske i monetarne poslove Joaquin Almunia.
- Većinu mjera treba primijeniti već na početku 2009., dok se neke može zadržati i u 2010. godini. No, fiskalne poticaje mora se primijeniti tako da ih se može ukinuti kada se gospodarstvo ponovno zahukta – istaknuo je Barroso. Napomenuo je se mora djelovati “usklađeno, ali ne i jednoobrazno jer među zemljama članicama postoje razlike”.
- Ovaj je plan zapravo kutija za alat iz koje će zemlje članice uzeti ono što im je potrebno. Ako ne djelujemo usklađeno, mjere za koje se u početku čini da uspješno djeluju u jednoj zemlji članici, mogu se negativno preliti na drugu, pa da na kraju zbroj jedan plus jedan bude manji od dva, pa možda i nula. Uskladimo li se ispravno, jedan plus jedan mogu dati tri – istaknuo je Almunia. - Moramo zaštititi građane i vratiti EU na put rasta, ali pametnoga i čistoga rasta. Krizu moramo iskoristiti kao prigodu za stvaranje boljih radnih mjesta – dodao je Barroso.
Stoga EK-ov plan, uz kratkoročne fiskalne poticaje, sadrži i dio sa srednjoročnim i dugoročnim poljedicama: “pametna ulaganja” u čiste tehnologije. - Ako sve ovo pametno ispunimo, kriza može donijeti preokret k niskougljičnome i energetski učinkovitome gospodarstvu za 21. stoljeće – naglasio je Barroso, koji će za EK-ov plan zatražiti potvrdu čelnika zemalja članica na summitu EU 27 koji se 11. i 12. prosinca sastaje u Bruxellesu.
Veće plaće najsiromašnijima
“Pravovremeni, privremeni i ciljani” fiskalni poticaji usmjereni su na zaštitu radnih mjesta i povećanje kupovne moći građana. Osim mogućnosti smanjenja PDV-a do najniže dopuštene stope od 15 posto, predlaže se i smanjenje nameta na plaće u radno intenzivnim sektorima kako bi tamošnji zaposlenici, koji su među najlošije plaćenima, dobili veće plaće i mogli više kupovati. S istim bi se ciljem mogao smanjiti i PDV na radno intenzivne usluge.
”Glamurozni pesimizam”
”Pesimizam je postao intelektualno glamurozan, svi kao da se natječu tome tko će biti veći pesimist, tko će stanje opisati što crnjim i bezizlaznijim. Stanje jest teško, ali pesimizmom nećemo riješiti teškoće”, upozorio je Barroso. Naglasio je da “moramo razbiti začarani krug manjka povjerenja i manjka potražnje” te da krediti moraju ponovno poteći kako bi se gospodarsvo stabiliziralo.