50.000 otkaza u 2009., oporavak BDP-a 2010.

U ovoj će godini bez posla ostati 50.000 osoba, BDP će pasti tri posto, a oporavak hrvatskog gospodarstva očekuje se najranije početkom 2010., pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta Zagreb. Za razliku od analitičara EIZ-a koji očekuju izlazak iz krize početkom iduće godine i blagi rast BDP-a od 0,9 posto u 2010., većina makroekonomista nije toliko optimistična.

Novi ekonomski model
– Kada govorimo o tranzicijskim zemljama, kandidati za najbrži oporavak su oni koji najmanje ovise o stranoj potražnji i stranim izvorima financiranja.

Stoga možemo konstatirati da će mala otvorena prezadužena ekonomija kao što je Hrvatska sigurno znatno dulje osjećati posljedice krize kroz teškoće u novom zaduživanju i refinanciranju starog vanjskog duga, a i ovisnost o turizmu (najznačajniji izvozni proizvod) ne upućuje na činjenicu da smo među kandidatima za brzi izlazak iz krize – kaže profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica.

Do kraja ove godine ne očekuje se pozitivni rast BDP-a.

– Bez obzira na očekivani oporavak domaćeg gospodarstva tijekom 2010., važno je naglasiti kako će dinamiku rasta gospodarstva iz prijašnjih godina biti teško ponovno dostići u srednjoročnom razdoblju, a bit će potrebno i promijeniti model gospodarskog rasta koji se primarno temelji na snažnoj domaćoj potrošnji – smatra Zdeslav Šantić iz RBA.

Analitičari ističu da pitanje hrvatskog izlaska iz recesije valja raščlaniti na dvije razine. Jedno su problemi koji proizlaze iz svjetskog vala recesije i koji imaju veći utjecaj na financijski sektor, a drugo su strukturni problemi s kojima se suočava cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Vrijeme izlaska iz recesije uvelike je određeno aktivnim pristupom ekonomske i razvojne politike.

Hitno aktivirati mjere
– Ako Vlada RH i drugi nositelji ekonomske politike ne aktiviraju proturecesijske mjere, to vrijeme će svakako biti dulje. U tom slučaju recesija može potrajati i jednu do dvije godine. Što se pak tiče strukturnih problema, koji će se nastupom recesije uočavati u sve većoj mjeri, za njihovo rješavanje potrebno je najmanje srednjoročno razdoblje od pet do sedam godina – analizira profesor Vladimir Čavrak sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I njegov kolega Mate Babić ne vidi brz izlazak RH iz krize.
– Kod nas je poseban problem bio i priznanje vlade da je recesija ipak došla u RH. Jedino što se s puno vjerojatnosti može reći jest da kriza na žalost neće brzo završiti – pesimističan je Babić.

I Nouriel Roubini, profesor ekonomije iz New Yorka koji je među prvima predvidio globalnu krizu, smatra da će gospodarski oporavak u SAD-u, Europi i Aziji biti slabiji i trajat će dulje nego što očekuju u posljednje vrijeme sve optimističniji analitičari.