Vodeći menadžeri i direktori kompanija koje su dobile pomoć američke vlade kako bi spasile ili održale svoje poslovanje neće smjeti imati plaće više od pola milijuna dolara godišnje. Svako prekoračenje ovog ograničenja koje je postavila predsjednička administracija, pa taman i za jedan cent, znači crveni karton za primanje državne novčane pomoći.
Iako je riječ o još uvijek nepotvrđenoj odredbi Obamine administracije, kako donosi CNN, samo je pitanje dana kada će odluka o visini plaća poslati službena.
Riječ je o ograničenju koje će se odnositi na sve tvrtke koje primaju ili će primati pomoć poreznih obaveznika, a ova odluka o limitu dolazi u vrijeme sve glasnijih optužbi kako dužnosnici kompanija koje država spašava novcem svih Amerikanaca, isti nemilice troše na svoje bonuse, luksuzne odmore, kupnju skupih automobila ili zrakopolova.
Ako se dogode neki koji žele isplaćivati veće plaće od limitirane, predviđa se da to naprave davanjem udjela u vlasništvu koji se neće moći prodavati sve dok kompanija ne otplati dug koji je napravila kod vlade u vidu pomoći.
Među prvima koji su se poprilično bahato ponašali prema novaca poreznih obveznika jest novčarska kompanija Citigroup koja je primila pomoć od 45 milijarda dolara, da bi u siječnju obznanila kupnju 42 milijuna vrijednoga službenog zrakoplova.
Jačaju optužbe za američki protekcionizam, Obama želi spriječiti trgovinski rat
Osim poziva na jaču kontrolu "odmetnutih" predsjednika uprava i menadžera koji su si bez imalo grižnje savjesti isplaćivati bonuse i povišice plaća, a primali državnu pomoć za održanje poslovanja svojih kompanija, američki predsjednik Barack Obama krenuo je u okršaj s optužbama kako se donedavno najjača ekonomija svijeta okrenula protekcionizmu.
Naime, s netom održanog Svjetskoga ekonomskog foruma, ali i s političkih pozornica pojedinih država sve se više upire prst da su poticajne mjere teške 800 milijarda dolara nove američke predsjedničke administracije usmjerene na kupnju isključivo proizvoda nastalih u SAD-u i to pod geslom "Buy American".
Predsjednik Obama ističe kako mu je želja izbjeći da se navedene mjere gledaju u svjetlu protekcionizma ili eventualnih iskrica za bilo kakav trgovački rat.
No ne može se pobjeći od odredbi koje pojedine mjere sadržavaju poput onih da se u javnim investicijama koristi američko željezo, čelik odnosno roba prozvedena na tlu SAD-a.
Iz Europske unije stiže prozivka kako je riječ o jednom od najgorih signala koji su se, i to baš u vrijeme krize, mogli poslati, a najavljuje se i prigovor Svjetskoj trgovačkoj organizaciji.
Inače, plan Obamine administracije trenutačno je u raspravi Senata, a bude li usvojen na europskom kontinentu stahuju da će dovesti do daljnjeg srozavanja sustava slobodne trgovine kakav danas poznaje svijet.