Amerika danas obilježava jedanaestu godišnjicu terorističkog napada na svoju zemlju koji se dogodio 11. rujna 2001. Glavni organizator i financijer akcije otimanja putničkih zrakoplova, kojima su se tada teroristi zabili u nebodere Blizanaca u New Yorku, napali Pentagon te planirali srušiti i Bijelu kuću, bio je Osama bin Laden, vođa ekstremne terorističke skupine Al-Qa’ida, kojeg su specijalci predsjednika Baracka Obame ubili u Pakistanu prošle godine. Njegovo ime demokrati rabe u predizbornoj predsjedničkoj kampanji jer se demokratska administracija ponosi činjenicom da su oni likvidirali najvećeg američkog neprijatelja zbog koje je George Bush krenuo u borbu protiv terorizma te započeo ratove u Iraku i Afganistanu.
Danas će se na Ground Zerou čitati imena 2792 poginula koji su za sobom ostavili tri tisuće djece bez oca ili majke, New York će se nizom aktivnosti prisjećati najtužnijeg događaja u njegovoj povijesti, a političari će uvjeravati narod da se nikada više ništa slično neće ponoviti. Oni koji posljednjih jedanaest godina govore da su se svijet i Amerika promijenili nakon 11. rujna 2001. godine to će ponavljati i danas, a nije se teško složiti s njima.
Tužna je ironija da su teroristi na pripremu zločinačkog nauma potrošili oko pola milijuna dolara, dok je Amerika u tom napadu izgubila 2995 ljudi, a ekonomska je šteta od rušenja Twinsa iznosila do 100 milijardi dolara.
Za svaku osobu koja je tada stradala u Americi ubijeno je potom 75 drugih ljudi u Afganistanu i Iraku, uključujući i američke vojnike. Amerikanci se s pravom pitaju je li se isplatilo ratovati? Troškovi rata, procijenjeni na 4,6 bilijuna dolara, veći su od onih u Vijetnamskom, ali i Zaljevskom ratu. Amerika je samo na bankarske kamate, s obzirom na to da se morala zadužiti za rat, dosad potrošila 186 milijardi dolara.
Na inozemnu pomoć, kojom se Amerika ponosi i pomaže svijetu, usporedbe radi, izdvojene su 74 milijarde dolara. Visoka je cijena i brige za ratne veterane. Gotovo polovica od 1,2 milijuna vojnika koji su služili u Iraku i Afganistanu iskoristili su status branitelja da bi mogli koristiti pogodnostima zdravstvenog osiguranja, a to je državu stajalo 32,6 milijardi dolara.
Prognoze su da će ti troškovi još rasti u idućih 40 godina kako veterani budu sve stariji pa će do 2050. godine država imati obveze prema braniteljima u iznosima od 589 do 934 milijarde dolara.
Nobelovac Joseph Stiglitz, jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista, tvrdi da su upravo nepotrebni ratovi krivi za trenutačno stanje američke, ali i svjetske krize.
– Osama bin Laden vjerojatno nije mogao ni zamisliti na koje će sve načine oštetiti SAD terorističkim napadom. Uz pokopavanje američke ekonomije i sigurnosti zemlje, potaknuo je Busha, a potom i Obamu, da se odreknu osnovnih ideoloških temelja na kojima počiva demokratsko društvo, i to je velika opasnost za cijeli svijet – kaže Joseph Stiglitz.
“Bila sam šest mjeseci trudna 11. rujna 2001. Sin je imao godinu dana kad smo se opraštali s njegovim tatom kad je odlazio u Afganistan pa potom u Irak te opet u Afganistan, gdje je i sada. Naš sin sada ide u peti razred. U školi čita i sluša o 11. rujna 2001., ali on taj datum i sve što nam je donio živi svakodnevno u svojoj kući. Bez tate koji šalje pisma iz Kabula mi svake večeri pratimo vijesti o poginulima. Želim da danas cijela nacija moli za one koji nas u Afganistanu čuvaju od novih napada na Ameriku, da se živi vrate kući”, napisala je na svom blogu uoči današnje obljetnice Janine Boldrin, supruga američkog vojnika. Jedanaest godina poslije, što joj može biti važnije od toga!?
Drago mi je vidjeti da sve manje ljudi vjeruje najgorim svjetskim teroristima Kissingerove terorističke škole. Za početak osnovna literatura za naivne F. William Engdahl : Stoljeće rata.