KRIZE NEMA Guverner HNB-a ulio optimizam

Bankama još 3,7 milijardi iz rezervi

10.10.2008.
u 20:21
Pogledaj originalni članak

Tradicionalna, 18. konferencija Zagrebačke burze počela je  u dramatičnim okolnostima. Crobex je nastavio padati u dubok ponor, a depresivno je bilo i to što se nitko iz Vlade nije pojavio na konferenciji u Novigradu Istarskom. Večer prije dolazak je otkazao i Ante Samodol, šef Hanfe. No, pojavio se guverner HNB-a Željko Rohatinski, što je ipak najvažnije, i svojim mjerama i porukama ulio optimizam.

Likvidnost neupitna
Dvije mjere koje je donio HNB, a objelodanio ih je guverner, prisutni analitičari i brokeri nazvali su odmah “mjerama svih mjera” jer će znatno utjecati na stabilnost bankarskog sustava. HNB je, naime, bankama vratio 3,7 milijardi kuna iz granične obvezne pričuve koju su banke polagale u HNB na račun inozemnog zaduživanja. Na upit što banke mogu raditi s tim novcem, Rohatinski je odgovorio: – Što god hoće.

Bankarski je sustav likvidan i depoziti u bankama sigurni su! Nema kreditne krize u Hrvatskoj i ne vjerujem da će je biti. Banke nisu iskoristile ni limit rasta kreditnih plasmana od 12 posto; one su za devet mjeseci od devet posto iskoristile 6,1 posto. Uz vraćanje granične pričuve banke sada imaju više od 10 milijardi kuna likvidnosti.

Druga je najavljena mjera, koju bi Savjet HNB-a trebao donijeti u srijedu, o širenju mogućnosti za repo kredite. Odsad će se banke moći zaduživati kod središnje banke tako što će zalagati državne obveznice, a ne samo trezorske zapise Ministarstva financija, tj. kratkoročne vrijednosne papire. Ta mjera ponovno će oživiti tržište obveznica koje imaju svi – banke, osiguravajuća društva, fondovi. Uz te dvije mjere banke ne bi smjele imati problem likvidnosti, a neki prisutni bankari jučer su tvrdili da ga nemaju i bez toga.

Rohatinski se nije posebno osvrtao na problem tržišta kapitala. Rekao je samo da su na ekspanziju utjecale i javne ponude po promotivnim cijenama.

– Zašto se to radilo, nije na meni da sudim – rekao je. Mnogi su jučer očekivali informacije o stanju u otvorenim investicijskim fondovima kojima pada likvidnost s padom burze. Nije bilo podataka ni provjerenih informacija o tome da su neki fondovi u kritičnom stanju, ali problema imaju manje-više svi.

Spašavanje fondova
Rohatinski je to nazvao problemom njihovih osnivača. Banke imaju moralnu i materijalnu odgovornost prema fondovima, a sada imaju i dodatni novac. U razgovoru s novinarima nakon izlaganja Rohatinski je Vladin prijedlog o državnom jamstvu za uloge do 50 tisuća eura nazvao pozitivnim korakom, no to treba reći Vlada, a ne HNB jer ona jamči za depozite građana.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr