Banke: Spasile smo Hrvatsku kreditima

Od izbijanja krize u listopadu 2008. godine komercijalne su banke donijele u zemlju 2,8 milijardi eura novoga kapitala, što je omogućilo nastavak kreditiranja i financiranje državnog proračuna.

Ne izvlače kapital
– Hrvatske su banke među rijetkima u svijetu uspjele održati tempo kreditne ekspanzije i povećati pristup međunarodnom tržištu u prvoj fazi krize – istakao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, predstavljajući novu analizu o bankama.

Usprkos tome laka su meta za napade, no ni političari ni mediji ne služe se argumentima kada ih prozivaju. Strani vlasnici banaka ne izvlače kapital nego osiguravaju bankama u Hrvatskoj da zadrže zdrav rast kredita. Čak 43 posto sredstava od novog zaduženja banaka poslužilo je za financiranje proračuna, a da nije bilo 2,8 milijardi eura kredita, proračun bi se sada u rashodima morao prilagoditi za višestruko veći iznos od onog predložena rebalansa.

HUB-ova analiza broj 17 kaže da kamatne stope s tržišta novca nemaju velik utjecaj na kamate na kredite, ali ima cijena novca u inozemstvu. Povećanje premije na hrvatski rizik jedan posto povećava aktivne kamatne stope tvrtkama jedan posto, a stambeni krediti poskupljuju 0,90 posto.

Smanjenje državne potrošnje jedino je dugoročno rješenje kojim se može utjecati na kamatne stope, kazao je Bohaček. Nedavno minimalno smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske upozorenje je da Vlada nije bila odlučna u antirecesijskim mjerama, smatraju bankari. U Hrvatskoj se prekonoćna kamatna stopa tržišta novca u proteklih godinu dana povećala gotovo tri puta.

Učinak na tempo kredita
Povećanje kamatne stope tržišta novca trenutačno bi se prelilo na rast kamatnih stopa banaka, no to se u nas nije dogodilo. HUB je u novoj analizi priznao da ni domaća monetarna politika nema velik učinak na tempo kredita i kamatne stope. Cijenu novca kreira Vlada svojom fiskalnom politikom. Inače, Hrvatska za rast kredita rabi 30 posto inozemnih izvora, a stopa rasta kredita zadržala se na 12 posto.