Ulaganja u razvoj 5G mreže u sljedećih nekoliko godina donijet će više od 10 milijardi kuna (1,33 milijardi eura) dodatne vrijednosti hrvatskom gospodarstvu, a godišnja neto korist od ulaganja u 5G procjenjuje se na 1,72 posto BDP-a, pokazala je publikacija '5G Atlas - Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj’ koja je nastala u suradnji Hrvatskog Telekoma i Ekonomskog instituta Zagreb.
5G Atlas je potvrdio kako je razvoj 5G infrastrukture jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta i društvenog napretka i to u svim županijama. Dapače, uvođenjem 5G mreže otvara se značajan poduzetnički potencijal koji do izražaja dolazi prvenstveno u slabije razvijenijim regijama i onima udaljenim od glavnih urbanih središta. 5G tehnologija će poduprijeti pozitivnu transformaciju gospodarstva u tim regijama kako bi one bile produktivnije i s većim potencijalom rasta u budućnosti.
Prema umjerenim procjenama, uvođenje 5G mreže rezultirat će povećanjem prihoda od 20 do 50 posto, izvozne sofisticiranosti od 10 posto, smanjenjem troškova poslovanja za 10 posto, dok će se potencijal za osnivanje novih poduzeća povećati čak tri puta. Pritom će se rast zaposlenosti u svim analiziranim sektorima kretati u rasponu od 8 posto u prerađivačkoj do 46 posto u ICT industriji.
Najveći pozitivan efekt na složenost izvoznih proizvoda je u poljoprivredi, čak 25 posto, u prerađivačkoj industriji od 19 posto i u ICT-u za 7 posto. Poljoprivreda pritom bilježi najveći efekt i u kontekstu smanjenja troškova poslovanja, od čak 30 posto. Povećanje udjela novih poslovnih subjekata će se po županijama kretati od 25 posto u Gradu Zagrebu do čak 250 posto u Brodsko-posavskoj županiji i tu su najveći dobitnici sektori ICT i turizam. Povećanje izvoza će najevidentnije biti u slabije razvijenim županijama uz rast izvoznih proizvoda od 20 do 120 posto.
Pritom se omjer koristi i troškova od ulaganja u 5G infrastrukturu značajno razlikuje po županijama uslijed razlika u njihovoj gospodarskoj strukturi koja određuje potencijal za ostvarivanja koristi, a osam županija bilježi veće koristi od nacionalnog prosjeka (3,0): Grad Zagreb (4,5), Bjelovarsko-bilogorska (4,2), Koprivničko-križevačka (4,1), Međimurska (3,8), Osječko-baranjska (3,7), Istarska (3,4), Vukovarsko-srijemska (3,2) i Virovitičko-podravska županija (3,1).
„U samo godinu i pol dana otkad smo pokrenuli prvu 5G mrežu u Hrvatskoj, uspjeli smo pokriti 76 gradova i 5G učiniti dostupnim za više od 2 milijuna građana, a milijun njih već danas može uživati u gigabitnim brzinama. Sve to postignuto je u nepovoljnom poslovnom okruženju, kada smo suprotno tržišnim kretanjima intenzivirali naša ulaganja u optiku i 5G, a što je pridonijelo i velikom skoku Hrvatske u DESI indeksu od pet mjesta, u kategoriji 'povezivosti'. Spomenutim ulaganjima i razvojem vezanim uz širenje 5G-a, uključujući i ona planirana u bliskoj budućnosti, stvaramo platformu za gospodarski razvoj zemlje i društveni napredak. 5G mreže značajno povećavaju razinu digitalizacije te pružaju nove i uzbudljive mogućnosti te ne postoji niti jedna industrija ili dio našeg života na koji 5G revolucija neće pozitivno utjecati. Kao vodeći investitor u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj, nastavit ćemo ulagati u budući gospodarski i društveni prosperitet zemlje, nadajući se da će za ulaganja povoljno okruženje omogućiti da naša ulaganja u digitalizaciju i 5G ostvare svoj puni potencijal”, izjavio je Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma.
Najveći potencijal povećanja udjela novih poslovnih subjekata uvođenjem 5G mreže ima Bjelovarsko-bilogorska županija, za čak 3,5 puta, a potencijal za više od 3,1 puta bilježe Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Zadarska županija. Najveći potencijal povećanja izvozne sofisticiranosti proizvoda zabilježen je u Virovitičko-podravskoj županiji, za 1,66 puta, a više od 1,5 puta povećanja izvozne sofisticiranosti proizvoda bilježe Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Što se tiče troškovne konkurentnosti, najveći efekt će imati Karlovačka (1,18 puta), Sisačko-moslavačka (1,07 puta), Vukovarsko-srijemska (1,04 puta) i Bjelovarsko-bilogorska županija (1,02 puta). Grad Zagreb pak bilježi najveći efekt na povećanje ukupnih prihoda od prodaje, izvoznih prihoda i ukupnu zaposlenost, gdje je zbog veličine i ekonomske snage taj efekt gotovo dvostruko veći u odnosu na druge županije.
„Uvođenje 5G mreže ima potencijal povećati tržišni dinamizam, unaprijediti troškovnu konkurentnost i sofisticiranost domaćeg gospodarstva te dovesti do redistributivnih učinaka ekonomske aktivnosti među hrvatskim regijama. Hrvatska će imati višestruko veće koristi od uvođenja 5G mreže od troškova razvoja te infrastrukture, zbog čega je od presudne važnosti da svi dionici – poslovni i javni sektor, ministarstva, županije, jedinice lokalne samouprave, aktivno sudjeluju u poticanju mjera koje će omogućiti da 5G iskoristi svoj potencijal, što je u interesu gospodarstva i društva. Posebno imajući u vidu kako gospodarski efekti razvoja 5G infrastrukture s rastom složenosti gospodarstva dodatno osnažuju”, izjavila je Maruška Vizek, voditeljica istraživanja i znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta Zagreb.
Pojedine regije su u boljoj poziciji za ostvarivanje pozitivnih učinaka 5G mreže te na njoj zasnovanih tehnologija. Poticajne mjere poput prostornih planova orijentiranih razvoju te učinkovitijih i bržih procesa izdavanja dozvola s ciljem izgradnje 5G mreže su od velike važnosti kako bi svi sektori te svi gradovi i županije iskoristili puni 5G potencijal.
„Iza nas je izrazito uspješna prva faza uvođenja 5G tehnologije u Hrvatskoj unutar koje smo više od polovice stanovništva pokrili s 5G signalom, omogućili korisnicima do pet puta brži pristup mobilnom internetu te u živoj mreži pokazali višegigabitne brzine prijenosa podataka temeljene na mmWave tehnologiji. Kako bi se ostvario puni potencijal 5G tehnologije, potrebno je nastaviti raditi na njezinom daljnjem širenju kroz implementaciju novih frekvencijskih slojeva, novih pristupnih točaka, novih funkcionalnosti i elemenata u jezgrenoj mreži. Zato je izrazito važno stvoriti povoljne investicijske uvjete koji će amortizirati nepovoljan rast cijene električne energije i inflacije te imati zakonski okvir u kome će razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture biti neometan. Također je važno dostupna EU investicijska sredstva usmjeriti u sustavnu primjenu 5G-a u gospodarstvu", zaključio je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a.
Neovisno o tome je li riječ o pametnim gradovima, digitaliziranoj poljoprivredi, naprednoj medicini, obrazovanju budućnosti ili učinkovitijoj proizvodnji, 5G mreža je zbog svoje široke primjenjivosti neizostavan dio svake moderne države i transformativnog poslovnog modela te nema sektora niti industrije koja neće imati opipljive koristi od 5G-a.
U 5G Atlasu predstavljeni su i konkretni projekti korištenja pametnih tehnologija koje razvija Hrvatski Telekom diljem Hrvatske. Dubrovnik je, primjerice, prvi na svijetu realizirao najveći projekt pametnog parkinga na NB-IoT mreži u sklopu koga je na području cijelog grada ugrađeno više od 1.900 parkirnih senzora. Također, dubrovačka luka, škole i vrtići, opremljeni su senzorima za mjerenje kvalitete zraka, a u gradu je implementirana oprema za uspostavu zone zagušenja prometa. S Fakultetom elektrotehnike i računarstva razvija se projekt nadzora i analize prometnih tokova na javnim cestama s pomoću bespilotnih letjelica u stvarnom vremenu. Razvoj tog projekta na 5G tehnologiji povećat će sigurnost i prohodnost u prometu kroz analizu prometnih gužvi i pametnije upravljanje prometom u gradovima, provjeru raspoloživih parkirnih mjesta, analizu opterećenosti javnog prijevoza i niz drugih opcija. Na pilot projektu tvrtke Kutjevo na kome sudjeluju i Alti Agro, TIS Grupa i Orqa radi se na prikupljanju podataka iz vinograda putem snimaka multispektralnim kamerama na dronovima te na obradi i praćenju velike količine podataka u realnom vremenu. Na temelju tih snimaka moguće je utvrditi postojanje potencijalnih problema poput moguće pojave bolesti i/ili štetnika, nedostatka gnojiva ili potrebe za navodnjavanjem.PROJEKTI KORIŠTENJA PAMETNIH TEHNOLOGIJA
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom