Upitna sigurnost

Alarmantno: čak 120.000 vozača na našim cestama ne vidi dobro!

Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Alarmantno: čak 120.000 vozača na našim cestama ne vidi dobro!
15.10.2013.
u 08:42
Rezultati su to istraživanja koje su u povodu Svjetskog dana vida proveli HAK, Essilor i Tifon, a pokazalo se i da velika većina vozača zbog lošijeg vida ima problema s vožnjom noću.
Pogledaj originalni članak

Od oko dva milijuna vozača na hrvatskim cestama, njih 120.000 vidi slabije od zakonski propisanog minimuma, koji iznosi 50 posto oštrine vida. I taj je zakonski minimum premalen jer, primjerice, vozač s takvim vidom može pročitati registracijsku tablicu vozila s udaljenosti od pet metara. U prometu to često nije dovoljno, a vozači koji voze s osjetilom vida ispod tog minimuma najčešće ne uspijevaju razaznati skreće li automobil ispred njih ili, možda, koči.

Rezultati su to istraživanja kojeg su povodom Svjetskog dana vida proveli HAK, Essilor i Tifon, a pokazalo se i da velika većina vozača zbog lošijeg vida ima problema s vožnjom noću. Naime, čak 58 posto sudionika ispitivanja - provedenog tijekom rujna u Rijeci, Osijeku, Zadru, Zagrebu i Varaždinu - izjavilo je da ima problema s vožnjom noću, a takvih je vozača u skupini starijih od 40 godina čak 70 posto. Također, mnogi vozači koji nose naočale ili leće nose pomagala koja im uopće ne odgovaraju.

Na predstavljanju rezultata ovog ispitivanja istaknuto je i kako u Hrvatskoj nije propisan postupak kojim prometni policajci mogu provjeriti vidi li vozač dovoljno dobro da sudjeluje u prometu, kao što nije propisano ni kako bi trebalo postupiti s vozačem koji ne vidi dobro. Loš je i naš propis koji provjeru vida za vozače određuje prilikom polaganja vozačkog ispita i tek nakon 80. godine života. Stručnjaci ističu da treba uvesti provjeru vida vozača oko 40. godine života, jer se tada vid intenzivnije kvari. Ovako kako je sada propisano, slabovidni vozači voze bez ikakve kontrole.

>>Mladi vozači mogu voziti kamion sa 400, ali ne smiju auto sa 120 KS

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.