Autoceste bi trebale biti besplatne za električne automobile

Dubravko Ponoš HNS-ov je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadnjih godinu dana. Ponoš predsjednik HNS-a Zagrebačke županije i regionalni HNS-ov šef, tvrdi da HNS-ovi ljudi gdje god rade donose rezultate te da nikakvih promjena u Vladi neće biti zbog značajnog povećanja Kluba Milana Bandića, koji je kao i HNS dio vladajuće većine. Ponoš najavljuje i drastične promjene u upotrebi plastike, no ne “već sutra”, ali i kritizira prethodnog Mostova ministra zaštite okoliša...Ponoš je inženjer elektrotehnike, a za sebe kaže da je menadžer opće prakse koji je često dijelio otkaze i rezao troškove kako bi sačuvao tvrtke u kojima je radio.

Osim što ste direktor Fonda, vi ste i u HNS-u visokopozicionirani. Upravo je aktualna priča s Milanom Bandićem i znatnim povećanjem njegova saborskog Kluba, je li to potencijalno opasno za HNS, može li HNS biti izguran iz Vlade s obzirom na to da sad imate i više nego upola manje zastupnika od Milana Bandića?

Članovi Kluba gospodina Bandića nisu ujedno članovi njegove stranke. Riječ je i o manjinskim zastupnicima koji podržavaju Vladu HDZ-a i HNS-a, a oni uz svoj matični klub mogu biti članovi i ostalih klubova. Tako da nije baš sve tako egzaktno u njegovu klubu. Ne očekujem nikakve promjene, mnogo je bitnije razgovarati na način kontinuiteta i stabilnosti. Kada je HNS ušao u Vladu, imali smo niz problema, prijetnje turističkoj sezoni, ugroženo povlačenje sredstva iz EU, problem s Agrokorom..., moglo je sve stati jer smo bili suočeni s mogućim novim izborima. Hrvatska danas ne bi bila ni približno u ovako dobrom stanju.

Hoćete reći da je HNS u ključnom trenutku podmetnuo leđa?

HNS jest podmetnuo leđa. Znali smo da će teret te odluke biti težak, ali bila je to ispravna odluka. Evo, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar je za javno zgradarstvo kroz svoje ministarstvo plasirao 1,05 milijardi kuna, da su sada izbori to ne bi bilo potpisano jer tehnička Vlada ne bi imala te ovlasti. Kroz projekte poput subvencioniranih kredita i POS-a osigurano je više od 13 000 domova, ti su građani ostali u Hrvatskoj. To je samo dio primjera koji zorno pokazuje što se ne bi do dogodilo da se moralo na ponovljene izbore.

Ne bi zbog ulaska Milana Bandića, a izlaska HNS-a iz Vlade došlo do novih izbora, i bez HNS-a bilo bi očito dovoljno ruku u Saboru.

To nije točno. Bez HNS-a ova Vlada nema većinu. Iz opozicijskih redova, koliko mi je poznato, Bandić je doveo 2 zastupnika. A sumnjam da bi zastupnici manjina glasali za Bandića, a protiv Vlade.

Vlada ne bi pala jer nitko ne želi nove izbore, pogotovo ne oporbeni SDP koji je u rasulu.

U ovom trenutku čak ni oni koji zazivaju nove izbore zapravo ne žele nove izbore. Kad Bernardić kaže novi izbori to nalikuje dovikivanju iz zadnjeg reda. Iritantno je. I nimalo konstruktivno.

Što mislite zašto Bandić tako okrupnjuje svoj klub?

Ja zapravo mislim da si okrupnjavanjem kluba na ovaj način Milan Bandić želi riješiti što neke osobne probleme, što svoje političke probleme u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Bandić je suočen sa sudskim procesima, možda si time kupuje predah, slobodu...?

To je pitanje za gospodina Bandića.

I vaš stranački predsjednik Ivan Vrdoljak rekao je da u tim transferima vidi političku korupciju, čak je i DORH pozvao da to istraži.

Slažem se da motivi odlaska izgledaju neuvjerljivo, a činjenica da je, primjerice, brat Marije Puh zaposlen u ZET-u doista budi sumnju na nečasna djela.

Što su bili motivi Marije Puh da izađe iz stranke?

Za prolivenim mlijekom nikad ne plačem, a političkih motiva za izlazak iz stranke nije imala. Njezina osobna motivacija koju je iznijela u medijima djeluje vrlo neuvjerljivo. Puno mi je važnije što rade naši najistaknutiji članovi stranke. Evo, najveće pohvale kao država od Europske komisije dobili smo upravo u domeni obrazovanja koje vodi Blaženka Divjak, a Ministarstvo graditeljstva pod vodstvom Predraga Štromara u pola mandata već je na 80 posto alociranog novca iz operativnog programa EU.

Kako vidite budućnost HNS-a? Ipak se stranka raskolila da bi ušla u Vladu s HDZ-om, što joj je bio priličan udarac.

Prvo, HNS je nedavno javno pokazao svoj plan za iduće dvije godine u Vladi, ali je pokazao i smjer –Ni lijevo, ni desno, samo naprijed. HNS je proživio i preživio udarce, ali smo zasukali rukave i donosimo rezultate i naša je budućnost biti najveća i najsnažnija liberalna opcija u zemlji. Sve su stranke u posljednje vrijeme prošle ili prolaze određene vrste transformacija. Ako to gledamo evolucijski, to je dobro za osnaživanje političke scene. HNS je parlamentarna stranka otkad je Hrvatske, što govori da u HNS-u postoji kontinuitet. Ono što je neupitno i najveća snaga HNS-a svih ovih godina su ljudi i organizacije na terenu. Županije i gradovi u kojima su na vlasti dužnosnici HNS-a među najrazvijenijim su i u njima se kvalitetno živi, čemu u prilog idu brojna priznanja te pozitivni trendovi kada su u pitanju zaposlenost i ulaganja. To je temelj budućnosti HNS-a.

Imidž HNS-a nije bajan, prati vas etiketa klijentelista.

Tu su nam etiketu dominantno tijekom vremena nalijepile druge političke stranke i politički neistomišljenici. Recite mi koja je to još stranka pola svojih ministarskih i dužnosničkih pozicija dala nezavisnim stručnjacima? HNS ima dva ministarstva i jedno vodi Blaženka Divjak. HNS se politički bori za osiguravanje njezina mandata i prostora za rad, a ministrica Divjak donosi rezultate koje hvali i Europa. Da je to ispravan smjer, najbolje govori to da nas napadaju svi, od gospodina Bandića do krajnje desnice. Najveći kritizeri su oni koji 20 godina nisu baš ništa po tom pitanju napravili, a sada gledaju kako da nekom jeftinom populističkom idejom uskoče na vlak.

Po tome HNS ispada neka dobrotvorna i altruistička stranka, pa i HNS ima koristi od ulaska u Vladu.

Od HNS-ova ulaska u Vladu najveći korist imaju građani. Ova Vlada radi dobar posao i mi tome uvelike pridonosimo. BDP raste i država napreduje. HNS-ovi dužnosnici imaju rezultate. Evo, primjerice, HEP je imao rekordne rezultate upravo pod vodstvom HNS-a, a razlog za to zasigurno nije kišna godina. Ili ovdje u Fondu, gdje je lani minus bio 265 milijuna kuna, a na današnji dan smo 560 milijuna kuna u plusu. Pola je kredit, to je činjenica, ali i taj kredit je bolje rješenje od poslovanja na dopušteni minus, kako je Fond preživljavao prije mog dolaska, dok smo drugu polovicu plusa napravili svojim znanjem i trudom. Naša je želja u Fondu bila da ga u prvoj godini financijski stabiliziramo, a u drugoj da pojačamo aktivnosti i dokažemo da imamo kontinuitet. Nećemo ponovno dopustiti da u financijskom planu imamo 300 milijuna kuna, a da se potroši 700, kao što je bivša nomenklatura unutar Fonda napravila i dovela Fond na rub opstojnosti. Fond sada radi, brojni natječaji su vani ili u pripremi i od svega toga koristi ima gospodarstvo i građani.

Niste mi jasno odgovorili na potanje ima li HNS budućnost u varijanti samostalnog izlaska na izbore, može li HNS preživjeti iduće izbore ili je ovo epizoda za jedan mandat i kraj HNS-a?

HNS na iduće parlamentarne izbore izlazi samostalno i, prema našim internim istraživanjima, na gotovo 10 tisuća ispitanika po izbornim jedinicama HNS osvaja između 4 i 7 mandata. Posljednji smo put imali manje-više sličan rejting i 130 tisuća preferencijalnih glasova. Mi se glasačima ne dodvoravamo poklonima i populizmom, već znamo da će oni prepoznati rezultate koje naši ljudi ostvaruju na državnoj i lokalnim razinama. Nadalje, po brojnosti članova druga smo stranka u zemlji, imamo jake lokalne organizacije i prepoznatljivost lokalnih čelnika. Evo nedavno na izborima na splitskom Žnjanu osvojili smo 16 posto. HNS će uvijek imati poziciju moderne liberalno-demokratske stranke i uvijek će biti faktor u hrvatskoj politici, što god o tome mislili politički protivnici.

HNS često privatizira kurikularnu reformu, a ona je odluka cijele Vlade, a HNS je, recimo tako, izvođač radova.

HNS je i kreator i izvođač radova, a da smo u tome dobri, potvrđuje i činjenica da su HNS i ministrica Blaženka Divjak te njezin stručni tim prvi doveli reformu obrazovanja do učionica. Što bi se recimo dogodilo s kurikularnom reformom da je izvođač radova – Most? Nelagodna mi je i sama pomisao da umjesto Blaženke Divjak u školi među djecom vidim Miru Bulja ili Nikolu Grmoju.

Pa niste se baš mogli raskoliti, ući u Vladu s HDZ-om i uhvatiti se energetike, obrazovanje je bilo logičan izbor...

Obrazovanje je oduvijek u programima HNS-a, uvijek smo ga stavljali na prvo mjesto i smatram da samo uz kvalitetno obrazovanje ova zemlja može ići naprijed. I zato smo zahtijevali da vodimo to ministarstvo.


Gdje je Hrvatska po pitanju reciklaže otpada? U nekim gradovima u Hrvatskoj ljudi odvajaju otpad onda dođe kamion i sav otpad zajedno pomiješa?

Bio sam nedavno na Krku, oni su 2000. počeli s ozbiljnim naporima oko upravljanja otpadom. Počeli su sa 16 posto, a sada 55 posto otpada odvajaju i recikliraju. Poanta je u tome da im je za odličan rezultat bilo potrebno 20 godina. U nordijskim zemljama se otpad reciklira već 30-40 godina, mentalitet građana ne možete promijeniti preko noći. Reciklaža otpada povezana je i s BDP-om jer je za nju potreban novac. Nažalost, i dalje smo iza onih koji su nam uzor. Ali u nekim segmentima smo i ispred dobrog dijela Zapadne Europe. Naš depozitni sustav povrata PET ambalaže sustav je koji Europa promovira, on nije autentično naš, ali mi smo najjužnija zemlja Europe koja ga već 12 godina provodi. Nemaju ga ni Francuska, ni Italija, ni Grčka. Taj sustav trebamo unaprijediti, znači trebamo uvesti automatiku u skupljanju boca jer i dalje te boce brojimo ručno. Sad nam se provuku i PET boce koje turisti donesu iz svojih zemalja, a koje na automatskom brojenju ne bi prošle. Razina zagađenja mora ili rijeka plastikom kod nas je upravo zbog takvog modela zbrinjavanja ambalaže znatno niža nego u nekim drugim zemljama.

Niste zadovoljni kako je Most vodio vaše resorno ministarstvo, pa time i sam Fond?

Projekt Sovjak, primjerice, više od godinu dana ležao je u ladici, a u mandatu ministra Ćorića i mene kao direktora Fonda osigurano je 50 milijuna eura iz fondova EU da se riješi problem odlaganja svakojakog otpada, dakle svih ulja i maziva u jamu Sovjak na Viškovu. Ta je jama veličine dva nogometna igrališta i predstavlja ozbiljan ekološki problem. Našli smo načina i povukli novac iz fondova EU, a za koji tjedan raspisat ćemo i javni natječaj te riješiti tu situaciju. HNS i HDZ su to napravili, a Most s ministrom Dobrovićem kao deklariranim ekološkim aktivistom to nije znao napraviti.

Već ste najavili da postoji mogućnost da plaćamo penale od 42.000 eura dnevno jer nismo zadovoljili uvjete EU o 50 posto recikliranog otpada do 2020. godine. To je realna prijetnja?

Moja kritika odnosila se na prijašnjeg Mostova ministra Dobrovića jer je dopustio da se novac osiguran u operativnom programu za centre gospodarenja otpadom zaustavi jer je on imao zero waste koncept, što zapravo znači da otpada uopće neće biti. Ne možete preko noći, postavljajući utopijske ciljeve, postići rezultate. Ciljevi trebaju biti ostvarivi, u ovom trenutku gotova su dva centra, a za još dva smo u fazi odabira izvođača radova. Vjerujem da ćemo napraviti ubrzanje, optimizacija sustava je napravljena, bit će 12 takvih centara.

Tih 12 centara treba biti gotovo do 2020.?

Sigurno ih ne možemo završiti do te godine, međutim, kad izgubite 15 mjeseci, znači da ćete ih nadodati na 2020. godinu ili 2022. godinu. To znači da bi RH svaki dan, uključujući nedjelje i blagdane, ako ne pokaže iskorak i ne uspije ući u monitoring – plaćala 42.000 eura penala.

Kad će se procijeniti hoćemo li plaćati penale?

U trenutku kada se nepobitno dokaže da je gospodarenje otpadamo nepovratno narušeno i da ne pokazujemo nikakve pomake na tom području. Nitko normalan naravno ne želi plaćati penale. Uvjeren sam kako smo u posljednjih godinu dana Europskoj komisiji pokazali da radimo ozbiljne iskorake te da ćemo dosljednom politikom resornog ministarstva i Fonda uspjeti izbjeći plaćanje penala. Da u to ne vjerujem, ne bih sjedio ovdje i ne bih preuzeo odgovornost. Ali situacija je – dogorjelo je do noktiju.

Europa najavljuje zabranu ili smanjivanje upotrebe plastične ambalaže, odnosno plastike za jednokratnu upotrebu poput slamčica, PVC tanjura i sl. To će se odraziti i na Hrvatsku?

Neće nestati slamčice sutra ujutro ni idućeg ponedjeljka, ali poanta priče je druga. Količina plastike koja je u optjecaju mnogo je veća od one koja se uspije ukloniti. Dakle, nešto konceptualno nije u redu. Potrebne su biorazgradive vrećice umjesto plastičnih, biorazgradiva plastika umjesto PET i PVC ambalaže... Bit će drastičnih promjena na tom području.

U kojem periodu?

Da bi tehnologija biorazgradive plastike ušla u svakodnevnu upotrebu, potrebno je još neko vrijeme, ali u iduće 2-3 godine bit će dramatičnih promjena. Poznata je priča o plastičnoj boci popularnog gaziranog pića iz 1972. godine koja je pronađena 2018. i ona je u savršenom stanju. Moramo biti svjesni da je za materijale poput plastike potrebno više stotina, pa i tisuću godina da se razgrade u prirodi, a to je neprihvatljivo. EU je predvodnik promjene mindseta kada je riječ o plastici.

Što je s punionicama za električne automobile, sada se čini da čovjek s električnim automobilom u RH ne bi daleko stigao?

Ovisi o brzini vožnje, u mom slučaju, ako se vozite po gradu brzinom od 40-50 kilometara na sat, onda je to 200 kilometara. Ako ste na autocesti ili obilaznici, onda ostanete bez struje već nakon 100 kilometara. Ovisi za što vam auto treba. Ako ga punite doma u garaži na običnu utičnicu od 22 navečer do 8 ujutro, napunit ćete baterije i moći ćete se voziti cijeli idući dan. I više nego što vam treba jer, ako po gradu napravite svih 200 kilometara, znači da ste deset sati bili u automobilu. On još nije posve praktičan zbog dosega koji ima, ali za gradsku vožnju je apsolutni plus. I ono što je najvažnije, s električnim automobilom nema emisije plinova i radite najbolju moguću stvar za okoliš. No morate napraviti petogodišnji plan pa, kad zbrojite broj kilometara i trošak koji imate, onda se omjeri pomiču u korist električnog automobila, pa on više nije startno neisplativ.

Kada će se širiti mreža punionica za električna vozila?

Do kraja ove godine, točnije do kraja ovog mjeseca, planiramo raspisati javni natječaj u iznosu od 14 milijuna kuna za punionice. Planirana subvencija je 200.000 kuna po punionici. Moramo, kao u Norveškoj, planirati da korištenje autocesta za električne automobile bude besplatno, dakle moramo ljude privući i stimulirati da kupuju električne automobile dodatnim beneficijama.

Odvajate li vi kući otpad?

Ne samo da ja odvajam nego moj otac od 85 godina, kojem više nije jednostavno doći do dućana, vraća PET ambalažu. To je dio njegova rituala. Ekološka osviještenost sve više briše granice među generacijama. Vani se najviše ulaže u djecu jer, kad uložite u njih, nazad dobijete 50-60 godina recikliranja otpada.

Gdje ste radili prije Fonda?

Za političara moja je karijera, recimo to tako, vrlo čudna. Iza sebe imam više od osam godina rada u privatnom sektoru, primjerice u Varteksu. Svakom političaru preporučio bih realni sektor, a tek onda javni jer se onda prema svakoj javnoj kuni ponašate sasvim drugačije. Radio sam i u CEI-u, u Fini, bavio sam se energetikom. Po struci sam inženjer elektrotehnike, završio sam poslijediplomski na ekonomiji. Rekao bih da sam menadžer opće prakse. Kamo god išao, imao sam pragmatičan pristup. U životu sam često bio u poziciji da priopćim loše vijesti, ali bio sam ih spreman priopćiti...

Dakle, vi ste bili onaj koji reže plaće i dijeli otkaze?

Da, to je uvijek neugodna situacija. Ali ako je djelatnika previše i banka vam prijeti, onda vam je cilj da ostane optimalan broj zaposlenih i ne gledate to tako da je određeni broj ljudi ostao bez posla, nego da je recimo 1500 njih zadržalo posao.

Dobro, to sami sebi tako objasnite da možete lakše zaspati.

To su činjenice, 2000 ljudi nastavlja raditi, plaćati svoje kredite i slati djecu u školu. Evo, Varteks i dandanas radi, prošao je predstečajnu nagodbu i to me čini zadovoljnim.

Hoćete li u Fondu dijeliti otkaze?

Pozicije poput moje vrlo su nezahvalne jer ste laka meta kritike bilo da dijelite otkaze bilo da zapošljavate. U prvom slučaju će vam reći da se rješavate neistomišljenika, a u drugom da zapošljavate svoje. Stvari su, međutim, drugačije i moraju imati svoje objašnjenje i logiku. Primjerice, u Fondu nam je tendencija zaposliti još ljudi i to zato da povećamo apsorpciju novca iz fondova EU jer je trenutačni administrativni kapacitet našeg provedbenog tijela druge razine nedostatan, na što nas upozorava i EK. Da stvar bude bolja, plaće za ovako novozaposlene ljude su u iznosu od 85% posto subvencionirane iz sredstva EU, tako da je direktni trošak za nas samo 15 posto. I tko je onda u pravu, oni koji viču da HNS ponovno zapošljava ili mi koji stručno radimo svoj posao i koji smo podignuli prolaznost aplikacija na javnim pozivima za sredstva iz fondova EU s 12-13% na više od 90%.