Virtualna stvarnost ove godine trebala bi uzeti zamah jer uređaji koji je omogućavaju konačno izlaze na tržište. Za Oculus Rift prednarudžbe su u tijeku, za HTC Vive počinje krajem veljače, dok je Samsung Gear VR već vani. Ipak, ono što tomu može uvelike pridonijeti i učiniti pravu razliku te odrediti hoće li doista virtualna stvarnost postati mainstrem jest sadržaj. Branimir Ambreković sa svojom softverskom tvrtkom Wave-Tech upravo se bavi izradom sadržaja koji je podigao na doista visoku razinu. Jer osim samog VR uređaja, za njegove simulacije potreban je i pripadajući stolac koji je uklopljen u simulacije i dodatno osnažuje cjelokupno iskustvo.
Spoj vještine i tehnologije
Proletjeti ispod Krčkog mosta u avionu pri brzini od 400 kilometara na sat zvuči kao nevjerojatan doživljaj. U realnom svijetu u Hrvatskoj takvo što može i smije samo Branimir Ambreković, akrobatski pilot, i to jedini s dozvolom za “unlimited” akrobatske letove. A kad to pretoči u VR, i oni strašljivi mogu isprobati kako to izgleda iz pilotske perspektive. Let ispod mosta, poniranje prema zemlji, okreti, sve se to doima stvarnim. Jer, vještina B. Ambrekovića i napredak moderne tehnologije omogućili su da sada, uz pomoć Oculus Rift naočala za virtualnu stvarnost i posebno izrađenog pilotskog stolca, letite. To smo i mi svojedobno isprobali i doista je nenadmašno iskustvo. Virtualna vožnja toliko je stvarna i, osim opterećenja, odnosno G sile, ništa ne nedostaje. Današnja tehnologija toliko je napredovala da je moguće napraviti simulaciju leta koja ničim ne odudara od pravog iskustva jer se i temelji na pravom letu. A kako veli B. Ambreković, priznali su mu to i oni koji doista znaju – piloti. Simulacija akrobatskog leta doista je impresivna, no ono što valja objasniti jest da nije riječ o tome da se upravlja avionom, već da jednostavno letite kao što to čini pilot u toj situaciji.
– Da, ovo nije igrica, ovo je stvarna vožnja koja se dogodila u stvarnom avionu, ne možete upravljati avionom, ali ono što možete iskusiti jest ono pravo. Radite apsolutno sve što i pilot. Imate sve prave osjećaje osim opterećenja, no stoga i ne riskirate ništa, potpuno ste sigurni jer ste ipak na zemlji – kazuje B. Ambreković. Na prilagođavanju letova Oculusu radili su više od godinu dana, dakle, bili su pravi pioniri u VR-u, ispričao je Branimir. Bili su to sati i sati leta, ali i pogrešnih procjena i propalih snimki.
– Isprobavali smo kako snimiti žiroskopske podatke, akcelerometar. Za početak smo doslovno sve podatke iz aviona prenijeli u program. Nije ispalo dobro. Nije moguće tako napraviti dobru simulaciju. Jer, tada bi svakoga zaboljela glava, a usto bi i ispao iz stolca. Morali smo imitirati. Kutove okretanja limitirali smo na 25 stupnjeva, valjke sam radio u dijelovima kako bih napravio cijeli krug koji će se tako doživjeti gledajući kroz naočale. Probali smo razne trikove, radili smo s dvanaest kamera s iteracijama od tjedan dana – kazuje Branimir Ambreković te dodaje i angdotu – za letove ispod Krčkog mosta za koju trebaju posebne dozvole na kraju mu je HAC ispostavio fakturu za cestarinu.
Akrobacije i paragliderom
Osim samog Oculusa, za njegove vožnje bilo je bitno koliko su moćne kamere kojima se snima. – Mi smo zapravo osmislili i proizveli cijeli sistem za VR vožnje koje, po našem mišljenju, imaju smisla na Oculusu. Naš se sustav sastoji od motion platforme (stolca koji smo sami dizajnirali i koji proizvodimo u Zagrebu), softvera koji pogoni sve to te produkcijskih alata (od nosača za kamere do softvera koji rješava paralaxu, stiching i sve ostalo što je problem u takvoj produkciji). Naš glavni test case bile su akrobacije u avionu jer su tehnički najsloženije. Sve ostale vožnje podskup su toga. Primjerice, sada imamo i reli-vožnju s Ina delta rallyja koju smo producirali. To je puno jednostavnije producirati jer automobili se ne naginju više od nekoliko stupnjeva, za razliku od aviona, te imaju samo horizontalnu brzinu. Na sreću, bio nam je dostupan tehnički najzahtjevniji VR business case. Da bi se što vjernije prikazao akrobatski let, nije bilo dovoljno samo pilotske podatke ubaciti u program. Trebalo je prilagoditi kutove, cijeli je krug nastajao u trzajima, a ne odjednom te smo ga mogli i dobro koncipirati – objašnjava B. Ambreković. Vožnje avionom i demo rally vožnja već su bile u portfelju Wave-Techa lanjskog proljeća, kada gotovo nitko nije radio slične projekte.
Dopunili su svoju ponudu i atraktivnom akrobatskom paragliding vožnjom s Vogela do Bohinjskog jezera, koji je “odletio” Miha Repovž, najbolji slovenski acro paraglider. Za slovenskog operatora snimili su i Formula Ar natjecanje. Naravno, to je sam obavio B. Ambreković. Ipak, kako tvrdi, kako bi doista zaradili od svojih vještina i znanja, morat će ih ponuditi na tržištu SAD, jer ostanak samo u Hrvatskoj i široj regiji zasad nije dostatan za održavanje biznis modela.
>> Google osnovao posebnu diviziju za VR i uključio se u bitku za novo bogato tržište
>> Virtualna stvarnost će zaraditi svojih prvih milijardu dolara
kad imamo ruske migove 21 iz prošlog stoljeća, a naši "prijatelji" ameri nam ne daju ni jedan svoj avion, a kakti mi smo im kompići, a rusi neprijatelji, onda dobrodođu i virtualne igrice..