Tehnologija budućnosti

Bežični internet bit će u žaruljama

Foto: The Uiversity of Edingburgh
LiFi
24.08.2016.
u 22:15
Grubo rečeno, podaci će se u budućnosti prenositi treperenjem svjetlosti na frekvenciji nevidljivoj ljudskom oku
Pogledaj originalni članak

Još je 2011. godine profesor Harald Haas sa Sveučilišta u Edinburghu demonstrirao kako je putem svjetlosti iz obične LED žaruljice kojoj je dodan odgovarajući čip moguće prenositi podatke, i to u zaista velikim količinama. Tom je prilikom Haas predložio i da bi se ta nova tehnologija trebala zvati – Light Fidelity, odnosno LiFi.

Impresivne brzine prijenosa

Tehnologija je temeljena na nečemu što se zove VLC, odnosno Visible Light Communication, a označava komunikacijsku tehnologiju koja koristi spektar vidljive svjetlosti za prijenos podataka. Dakle, ne putem radiovalova kao što je to slučaj kod WiFi-ja.

Ugrubo, podaci se prenose treperenjem svjetlosti na frekvencijama nevidljivim ljudskom oku, što ‘hvata’ prijamnik koji treperenje ponovno pretvara u podatke. Već je početkom 2012. godine profesor Haas osnovao tvrtku pureLiFi koja je i danas nositelj te moguće revolucionarne inovacije. Investitora mu ne nedostaje, prošlog je mjeseca dobio novih 9,2 milijuna dolara u drugoj investicijskoj rundi. Brzine su takvog prijenosa podataka impresivne. U studenom prošle godine estonska je kompanija Velmenni uspjela u uredskom i industrijskom okolišu dobiti brzine od 224 gigabita u sekundi. To bi moralo biti dovoljno za skidanje 18 filmova ‘teških’ 1,5 Gb svake sekunde, kako je to slikovito opisao jedan tehnološki web. Ipak, i u samom su pureLiFiju vrlo oprezni u procjenama i popularnim tvrdnjama kako je njihova tehnologija stotinu puta brža od prosječne brzine WiFi-ja. Posljednji WiGig standard podupire brzine od 7 Gbps, dočim LiFi nije još dostigao brzinu od 700 Gbps. No, možda na to nećemo morati čekati.

Znanstvenici sa saudijskog Sveučilišta kralja Abdulaha uspjeli su u laboratorijskim uvjetima postići brzinu prijenosa od dvije milijarde bita u sekundi, no to se tek treba istestirati u stvarnim uvjetima. Najdalje je, čini se, otišao Dubai. Tamo namjeravaju postati prvim gradom koji će ovu inovativnu tehnologiju učiniti javno dostupnom, i to putem – gradskih svjetiljki! Cijena se usluge još ne zna, no iako je sam LiFi sustav jeftiniji od WiFi-ja, cijena će usluge ipak ovisiti o operatoru.

Mora imati vizualni kontakt

Međutim, LiFi ima i ograničenja. Za razliku od WiFi-ja, LED žarulja mora biti u vizualnom kontaktu s prijamnikom pa je, da bi se postigla puna povezivost u nekom interijeru, potrebno postaviti LED-ove u cijelom prostoru. Također, žaruljice moraju biti stalno upaljene, i tijekom dana, kako bi mogle prenositi podatke. Tamo gdje nema žarulja ne može biti ni takvog prijenosa podataka, dakle ovdje je WiFi u debeloj prednosti.

Da se WiFi neće tako lako dati dokaz je i najava novog standarda, WiFi-HaLow koji bi trebao imati dvostruko bolju povezivost koristeći istodobno manje snage. Svoje bi mjesto zbog toga trebao pronaći u uređajima koji se napajaju baterijom, smartphoneima, pametnim satovima, senzorima.

LiFi ima još jedan adut, sigurniji je od WiFi-ja zbog kraćeg dosega, a neka su testiranja pokazala kako su i nakon odbijanja njegove svjetlosti brzine još jako dobrih 70 megabita po sekundi. Da ne ispadne kako je sve tek isprazna priča, pureLiFi je već ponudio uređaje bazirane na svojoj pionirskoj tehnologiji. Li-flame je sustav koji već sada nudi prijenos podataka znatno veće gustoće od najmodernijih WiFi rješenja uz znatno povećanu sigurnost. Sastoji se jednostavno od jedinice smještene na stropu pored izvora svjetlosti, napaja se i podatke prima preko najobičnijeg Ethernet porta, dok se na stolu nalazi prijamnik koji se s računalom ili nekim drugim uređajem povezuje putem USB-a.

Taj je prijamnik prenosiv tako da ćete se, opremite li sve prostorije stropnim jedinicama istim uređajem, moći povezati praktično bilo gdje. Domet je ovog sustava oko tri metra. Iste osobine nudi i LiFi-X, no koji je manjeg formata pa je tako i poboljšane mobilnosti. Prema prvim procjenama, industrija temeljena na ovoj novoj tehnologiji mogla bi već 2018. godine vrijediti šest milijardi dolara, no već 2022. 113 milijardi. Nije ni tako loše za tehnologiju koja bi u komercijalnoj primjeni mogla doseći brzine od 1 Gbps, što je brže od najbržeg broadbanda.

>>Kako najpovoljnije ostati online i na putovanjima

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.