Blagdanska košarica nikad skuplja: Evo koliko ćete morati izdvojiti za Božić i Novu godinu

Blagdanska košarica nikad nije bila skuplja, što je u uvjetima u kojima cijene neprekidno rastu bilo i očekivano, kazao je danas na zagrebačkoj Splavnici na ulazu u tržnicu Dolac Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Najskuplja tradicionalna potrošačka košarica za tročlanu obitelj za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu iznosi, naime, 540,58 eura i čak 29% je skuplja o lanjske koja je koštala 417,91 euro. Srednja košarica ove godine iznosi 218,28, što je 24% više u odnosu na lanjsku koja je stajala 176,44 eura, a u istom postotku skuplja je i najskromnija košarica s kojom se lani moglo proći za 98,22 eura, a sada je 121,93 eura.

– Godinama smo se iščuđavali kad je košarica bila, 5, 7, 10, 12 posto skuplja nego prethodne godine, a ove je, što smo svi manje-više očekivali, drastično skuplja. Svake godine smo imali rast cijena "da boli glava". I koliko god se i kako god se pokazivalo na inflaciju, pa i njezino lagano smirivanje, a onda opet lagani rast, rast cijena hrane drastično je veći od inflacije – tvrdi Sever te dodaje kako i zadnji pokazatelji tome idu u prilog. Inflacija je 2,8, a cijene hrane su rasle 4,8 posto.

– Ako znamo da je medijalna plaća u Hrvatskoj 1160 eura u netu, prosječna plaća 1340 eura u netu, a ona minimalna 677 eura – o umirovljenicima da ne govorimo – samo se negdje oko 870 tisuća plaća kreće u neto rasponu od 677 do 1160 eura. Kod tih obitelji udio troška hrane onda nije prosječnih 27%, nego i više od 40, 50 pa i 60%. Što je niži dohodak u kućanstvu, to više rastu i udjeli hrane u ukupnoj potrošnji – napominje Sever, ističući kako tim građanima onda ne znači puno što su poskupjeli restorani, hoteli i putovanja, sve ono što si u pravilu ne mogu ni priuštiti. No jesti se mora. Mnogi spočitavaju NHS-u kako sindikalisti ne mogu odrediti na što će oni trošiti ovih blagdana. No to im nije bila niti namjera, objašnjava Sever. Košarica je, dodaje, nastala na temelju prikupljenih podataka o tome kakav je tradicionalni sadržaj blagdanskog stola u pojedinim dijelovima Hrvatske i koliko bi se potrošilo kad bi se u potpunosti, dijelom ili tek minimalno (skromno) slijedilo blagdansku tradiciju, koje se zadnje odričemo u uvjetima neimaštine, koliko god nas statistike uvjeravale da živimo bolje.

– Kad bi ljudi doista htjeli biti potpuno u duhu tradicije, bilo bi sasvim normalno da si u jednoj uljuđenoj zemlji svi građani mogu priuštiti ono što danas čini najskuplju košaricu. No, većina građana ne samo da si neće priuštiti onu srednju, nego će si vjerojatno priuštiti nekakav ustupak između one najjeftinije i one negdje prema srednjoj. Mnogi čak ni onu najjeftiniju – kaže Sever.

– Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što su, primjerice bakalar za Badnjak i purica, odojak, janjetina za Božić i/ili Novu godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Stoga je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako veliki broj građana zamijeni skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom – srdelama, šarunom ili manjim trljama. U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe, štuku i soma, zamijeniti šaran, babuška i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu će zamijeniti jeftinija perad - pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirat će se jeftinija svinjska lopatica, jeftiniji naresci i salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili, umjesto svega nabrojenoga, samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s manje mesa, a više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima, orasima ili/i drugim finim nadjevima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja, možda tek od biskvitnog ili nekog drugog tijesta, nadjeven nešto jeftinijim mljevenim rogačem ili, još jeftinije, marmeladom – rekao je Sever. K tome, košarice se ne razlikuju samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. No prigodom izrade sve tri korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se kako će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su, primjerice, normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. No i uz takvu potrošnju ovoga će se prosinca, uvjeren je, sigurno potrošiti i više od očekivanih 3,3 milijarde eura, što se već vidjelo i po Crnom petku. Računa je bilo manje, a ukupni iznos veći za 14% u odnosu na lani, što upućuje na to da kupujemo jednako ili slično, samo su cijene odletjele u nebo. Tako i ovoga prosinca možemo očekivati rekorde, vjerojatno i po većem broju računa, ali ne zbog toga što će ljudi drastično više kupovati i trošiti na sve i svašta nego zato što se sve više juri od pojeftinjenja do pojeftinjenja od akcije do akcije. I to ciljano, bez usputnih, neplaniranih troškova kao ranijih godina.

– U Hrvatskoj doista nema nikakvog opravdanog razloga da cijene hrane budu ovako visoke. Poslije covida, a prije uvođenja eura s cijenama hrane bili smo ispod prosjeka Europske unije, a sad smo iznad. A s plaćama smo po prilici na jednoj trećini onoga što su prosječna primanja u razvijenim zemljama EU – napominje Sever. Dodaje kako su i ranijih godina građani morali napraviti dodatne napore i obići više lokacija kako bi pronašli jeftinije namirnice, ali ove godine, zbog velikog rasta cijena hrane, moraju se još više potruditi, obići puno više lokacija kako bi prošli što povoljnije. Pri tome će često morati raditi ustupke vezano za kvalitetu i zdravu prehranu, zaključio je.

VIDEO U ovom će dijelu Hrvatske Božić donijeti čak metar snijega: Već počeo kaos na cestama