Izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama sa sadašnjih od 5000 do 15.000 kuna na od 10.000 do 20.000 kuna povisile su se kazne za vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem alkohola ili droga, vožnju prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom te za vrijeme dok je vozačka dozvola oduzeta.
Za sve koji se ne vežu tijekom vožnje ili nepropisno prevoze djecu kazna je s 500 podignuta na 1000 kuna, jednako kao i za korištenje mobitela u vožnji. Ovih je osam prekršaja prepoznato kao najozbiljniji okidači za prometne nesreće s teškim posljedicama, s poginulim i teže ozlijeđenim osobama. Ako vozač drugi put u tri godine ponovi neki od spomenutih prekršaja, vozačka će mu se dozvola oduzeti na najmanje šest mjeseci. Ne bude li mu ni to dovoljno, kad treći i svaki sljedeći put ponovi neki od ovih prekršaja bez vozačke će dozvole ostati na najmanje godinu dana.
Ove novine, međutim, nisu izglasane lako. Iako smo svi svjesni niske razine prometne kulture u Hrvatskoj i svjedoci smo rastezanja do u nedogled nekih sudskih procesa kojima bi se krivcima za izazivanje teške nesreće trebala odrezati kazna, pojedini su se saborski zastupnici usprotivili većim kaznama.
Prevelika tolerancija prekršaja
Neke od izdvojenih prekršaja nazvali su blažima, pa nije prošao ni prijedlog da se kazna za korištenje mobitela tijekom vožnje poveća na 1500 kuna, već su se zastupnici usuglasili oko 1000 kuna kazne. Isto je i sa sigurnosnim pojasem. Kazna od 1000 kuna za spomenuta dva prekršaja svakako je pravednija nego dosadašnja od 500 kn (250 kn ako se plati odmah), ali i dalje spornom držimo zastupničku kvalifikaciju tih prekršaja blažima jer se i bez takvog stava u javnosti razvila prevelika tolerancija prema nekim prometnim prekršajima.
Naravno, ne treba vozača zatvoriti ni radi pojasa ni radi mobitela, ali nekorištenje sigurnosnog pojasa, odnosno korištenje mobitela itekako vodi ozbiljnim posljedicama. Primjera radi, vozač koji tijekom vožnje tipka po mobitelu ne gleda cestu, pa tako neće vidjeti ni dijete na zebri. Vjerojatno niste zaboravili, djeca nažalost ginu i na zebrama. Koristite hands free uređaj ili se zaustavite ako baš hitno morate s nekim razgovarati.
Nevezani putnik lomi vozača
Drugi od ‘blažih’ prekršaja korištenje je sigurnosnog pojasa. Naš Zakon o sigurnosti prometa na cestama tu ne razlikuje je li vozač sigurnosnim pojasem vezao sebe ili je to propustio napraviti putnik na stražnjem sjedalu ili se nevezano i bez adekvatne dječje sjedalice prevozi dijete.
U svim navedenim situacijama primjenjuje se isti članak zakona, vrijedi ista kazna - po novome 1000 kuna, odnosno 500 ako platite u roku nekoliko dana. Ako vozač ili putnik u vozilu nije vezan, u njemu se u slučaju prometne nesreće neće otvoriti zračni jastuci jer vozilo neće prepoznati da je putnik u autu.
Nadalje, ako putnik na stražnjem sjedalu nije vezan, težina njegova tijela u slučaju nesreće polomit će sjedalo putnika ispred, te će njega ozbiljno ozlijediti ili ubiti. Naslon sjedala u automobilu ne može izdržati težinu odraslog putnika u kombinaciji sa silama koje u vozilu djeluju u sudaru. Je li vam i s ovom spoznajom ugodno sjediti ispred osobe koja se nije vezala pojasem? Jeste li baš toliko sigurni da se neće dogoditi nesreća i da vam putnik sa stražnje klupe neće svojom težinom polomiti kralježnicu?
Potrebu sigurnog prijevoza djece u normalnim okolnostima ne bismo trebali posebno naglašavati, ali svakodnevno pred svakim dječjim vrtićem možemo vidjeti i djecu na suvozačevom sjedalu i nevezanu djecu kako skakuću po stražnjoj klupi. Znamo li da u sudaru nevezano dijete nekontrolirano leti po vozilu, udara o dijelove karoserije, sjedala, druge putnike, a u najkritičnijim slučajevima i izlijeće kroz vjetrobransko staklo, ovih 1000 kuna (500 kn ako se plati odmah) zapravo je zanemariva kazna. Za taj se iznos može kupiti dječja sjedalica i ne riskirati život djeteta.
Po podacima od zadnjeg dana prošle godine, Hrvatska ima 4.124.531 stanovnika, a njih 2.348.794 ima vozačku dozvolu. U Hrvatskoj su registrirana 2.148.062 motorna vozila. Po evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova, lani se dogodilo 33.440 nesreća.
Čudo je da ih nije bilo i više, jer u prekršaju je zbog vožnje pod utjecajem alkohola zatečeno 39.250 vozača, zbog prolaska kroz crveno svjetlo na semaforu njih 4981. Zbog brzine u naselju više od 50 km/h veće od dopuštene prijavljena su 1243 vozača, a zbog vožnje na brzinskom limitu vozila njih 397.
Samo u 4006 prometnih nesreća koje su skrivili vozači pod utjecajem alkohola poginulo je 86 osoba, a 2364 ih je ozlijeđeno. Još devet na cesti su ih ubili vozači pod utjecajem droga, a još 32 vozači bez vozačkog ispita. Sigurnosnim pojasem sebe ili dijete lani nisu vezale 85.464 osobe. Zbog korištenja mobitela prijavljeno ih je 40.971.
U prvih šest mjeseci ove godine dogodila se 14.591 prometna nesreća. Ukupno je nastradalo 5827 osoba, poginulo ih je 125 - među njima i petero djece - a ozlijeđeno 5702. Do 15. srpnja broj poginulih već je skočio na 132.
Nesreće se uvijek mogu dogoditi, ali odgovornim ponašanjem utječemo na to da se događaju rjeđe i da posljedice budu manje.