Kad je krajem ožujka pandemija koronavirusa prisilila Bugatti da zatvori tvornicu na istoku Francuske, baš su započeli s proizvodnjom svoga novog, pet i pol milijuna eura vrijednog superautomobila Divo. Kad je tvornica – šest tjedana poslije – ponovno otvorena, osvanula je u posve novom svijetu, u svijetu devastirane globalne ekonomije. Samo po sebi nametnulo se pitanje treba li itko u ovom novom svijetu višemilijunske superautomobile. I, ako ih treba, za koliko takvih automobila u svijetu danas ima mjesta? Na ta su pitanja proteklih dana odgovor tražili čelnici mnogih tvrtki koje proizvode najluksuznije automobile, ne samo Bugattijevi.
75 primjeraka na godinu
– Zasad je gotovo nemoguće prognozirati bilo što jer djelujemo na jako malom tržištu hiperautomobila – rekao je predsjednik uprave Bugattija Stephan Winkelmann.
No, unatoč neizvjesnosti, Divo će u proizvodnju kako je i planirano. Odnosno, ne baš kako je planirano, jer su zbog koronavirusa u zaostatku za nekoliko tjedana, ali to ne bi trebalo utjecati na konačnu sudbinu ovog modela. Svih 40 primjeraka – koliko ih je Bugatti planirao proizvesti – prodani su prije nego što je automobil u kolovozu 2018. godine uopće pokazan javnosti. Po prvobitnom planu, dosad je prvih nekoliko primjeraka modela Divo trebalo biti isporučeno kupcima. Za proizvodnju svakog Bugattija treba oko dva mjeseca. Iako je tvornica ponovno otvorena, proizvodnja ide još sporije nego inače, barem u početku, nakon ponovnog otvaranja. No, lagano ubrzavanje proizvodnje planira se već nakon prvih tjedan-dva rada.
Bugattiju problem predstavlja i što mora čekati da se na noge ponovno osove dobavljači dijelova iz drugih zemalja, posebice iz koronavirusom teško pogođene Italije. Bez njih nema ni dijelova potrebnih za sklapanje automobila. Bugatti je dio Volkswagen koncerna, jednog od najvećih svjetskih proizvođača automobila, ali radnici u Bugattijevoj tvornici u Molsheimu u Francuskoj ne bave se masovnom proizvodnjom. U tom pogonu nema klasične proizvodne linije, niti radnici stoje na mjestu dok do njih pristižu automobili kako bi svaki radnik u vozilo ugradio dio za koji je zadužen. U tvornici superautomobila automobil od karbonskih vlakana, s 1500 konjskih snaga, stoji na mjestu, a radnici mu prilaze i u njega ugrađuju dio po dio. Dok druge Volkswagenove tvornice godišnje proizvedu stotine tisuća automobila, Bugattijeva tvornica proizvodi oko 75 primjeraka na godinu.
Jasno je stoga da su njihovi kupci redom svjetski moćnici: investitori, poslovni ljudi, profesionalni sportaši, šeici. Pad svjetske ekonomije trese njihove privatne svjetove, pa se za potrese priprema ne samo Bugatti, već i svi drugi svjetski proizvođači automobila.
Iz Bugattija procjenjuju da će proći još četiri do osam tjedana prije nego što utvrde hoće li sadašnji zastoj prodaje značiti i veće probleme. Kako bi bili spremni na sve, pripremili su plan reagiranja za različite scenarije, temeljene na različitim stopama gospodarskog oporavka.
– Procjenjujemo sve moguće scenarije. Planove moramo revidirati prema onome što će se dogoditi i moramo reagirati brzo i fleksibilno – rekao je Winkelmann, koji je bio direktor Lamborghinija prije nego što je početkom 2018. preuzeo Bugatti. Ne očekuje da će morati otpuštati radnike jer je proizvodnja mnogih Bugatti automobila dogovorena ugovorima sklopljenima prije pandemije. Stoga tvornica ima što proizvoditi. Ipak, očekuje da će negdje morati štedjeti, a najizglednije je da će smanjiti sudjelovanja u događanjima širom svijeta, poput međunarodnih izložbi automobila.
U proteklih nekoliko godina Bugatti je predstavio više poslastica, poput modela Centodieci vrijednog 8 milijuna eura koji je proizveden u samo deset primjeraka te jedinstveni La Voiture Noire ili Crni automobil, jedan jedini po cijeni od 17,5 milijuna eura. Nije isključeno ni da će proizvođači najluksuznijih automobila malo spustiti letvicu kako bi si otvorili neku novu tržišnu nišu. Winkelmann je tako nedavno za CNN govorio o ulasku u segment vozila s više od dva sjedala i s cijenama nižim od 2,7 milijuna eura. Takav je automobil nazvao svakodnevno upotrebljivim, pa je i iz toga vidljivo da ni proizvodnja ne bi ostala baš na ovoj razini na kojoj je dosad bila.
Prema Bloombergu, 2020. godina zbog koronavirusa postala je najgore vrijeme za izbacivanje automobila na tržište u povijesti, doslovno otkad automobili postoje.
Luksuzni i električni automobili uzmiču
Jer, za stvaranje novog automobila – od prve skice do njegova dolaska u prodajne salone – potrebne su najmanje tri godine rada i oko milijardu uloženih eura. A jamstva za uspjeh na tržištu nema i bez zatvorenih tvornica i proizvodnih salona, te s kupcima prestravljenim i zbog virusa i zbog neizvjesne budućnosti. Neki od najiščekivanijih novih automobila koji sada stižu na tržište stvarani su za razdoblje prije koronavirusa. Sada su upitni. Kao žrtve koronakrize sigurno će pasti nekoliko futurističkih električnih automobila koji će uzmaknuti pred povoljnijim opcijama pogona te mnoge luksuzne jurilice.
Aston Martin se još nada da će krajem ljeta isporučiti svoj prvi SUV, model DBX. Mercedes je otvorenom ostavio mogućnost da odgodi lansiranje svoje nove krstarice, Maybacha GLS 600. Ferrari se još nada da će za svoj novi model Roma od 611 konjskih snaga uspjeti nadoknaditi izgubljenu proizvodnju te da će automobil tek neznatno kasniti. Slične planove za superautomobil Elva s 804 KS ima i McLaren – bar neke od planiranih 249 primjeraka želi isporučiti što bliže zadnjem kvartalu ove godine, samo da ne “zaroni” dublje u iduću. Lotus, pak, pokušava sklopiti Eviju, svoj prvi novitet u više od desetljeća, izvorno također planiran za 2020.
ww︆︅︆︅︆︅w︆︅︆︅︆︅.kis︆︅︆︅︆︅st︆︅o︆︅︆︅k︆︅︆︅︆︅.c︆︅︆︅︆︅om