Dobra vijest: na sajmu CeBIT ima WLAN-a, brzi internet je besplatan. Loša je vijest da se svi oni koji ga žele koristiti moraju registrirati preko koda s 14 znamenki, koji je skriven na ulaznici za sajam. I svaka četiri sata se mora iznova registrirati. Jednostavna rješenja izgledaju drugačije, javlja Deutsche Welle.
U Hannoveru barem posvuda ima WLAN-a, za razliku od brojnih ruralnih krajeva Njemačke u kojima nema brzog interneta. Ali i u provinciji ima tvrtki, nerijetko i proizvođača strojeva, koji posluju s cijelim svijetom. Njihov digitalni razvoj često zapinje na pristupu mreži, kaže Udo Ungeheuer, predsjednik Udruženja njemačkih inženjera (VDI).
„To nije dobro. Moramo napredovati u izgradnji high-speed-interneta i širokopojasne mreže u svim regijama“, kaže Ungeheuer za DW. "I moramo u tome biti brži od suparnika, to je problem.“
Ungeheuer je na CeBIT-u predstavio rezultate jedne ankete VDI-ja provedene među 1.000 stručnjaka. Gotovo 50% (osjetno više nego prije četiri godine) ih smatra da je konkurentnost Njemačke kao IT-lokacije samo prosječna. Kad se radi o novim poslovnim modelima koji se temelje na umrežavanju online-platformi, samo 15% ispitanika smatra da je Njemačka u dobroj poziciji.
Drugo poluvrijeme?
Na velikim platformama koje „ciljaju“ na privatne korisnike, vlak je za Nijemce već pobjegao. Na tom polju tempo diktiraju tvrtke kao što su Amazon ili Alibaba, Airbnb ili Uber. „Nijedna velika digitalna platforma nije iz Europe, većinom su iz SAD-a, nekolicina iz Kine“, kaže Thorsten Dirks, predsjednik njemačkog Udruženja digitalne industrije Bitkom.
Za njemačku industriju je stoga životno važno da ne prespava drugo poluvrijeme. „U prvom se poluvremenu radilo o potrošačkim ponudama, a u drugom o digitalizaciji u segmentu poslovnih mušterija, znači digitalizacije naših vodećih industrija“, kaže Dirks za DW. I Bitkom je na CeBIT-u predstavio jednu novu studiju u kojoj dvije trećine ispitanih poduzeća smatraju da kaskaju za digitalnim trendsetterima. Dvije trećine ih smatra da digitalizacija mijenja njihov poslovni model. Devet od deset ih svejedno u digitalizaciji vidi prvenstveno šansu, a ne rizik.
A što je s radnim mjestima?
Što digitalna transformacija znači za radna mjesta? Jedna studija Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) početkom godine je ponudila crnu sliku: u idućih pet godina zbog digitalizacije će u velikim industrijskim zemljama nestati pet milijuna radnih mjesta.
Puno manje pesimizma ima u studiji Udruženja njemačkih inženjera. „Zahvaljujući budućim izazovima nastaju nova, drugačija radna mjesta. Ali neće doći do ukidanja radnih mjesta u velikom stilu“, smatra šef VDI-ja Ungeheuer.
Optimističan je i predsjednik Bitkoma. Dirks napominje da će zbog digitalizacije mnoge djelatnosti postati nepotrebne: „Ali na koncu sam uvjeren da ćemo imati više radnih mjesta nego ranije.“
Stručnjaci i doseljavanje
Trenutno mnoge njemačke tvrtke ipak imaju jedan sasvim drugi problem: one traže IT stručnjake ali ih ne nalaze dovoljno. Dirks smatra da ga se može riješiti samo doseljavanjem i otvorenim granicama u Europi: „Samo tako njemačke firme imaju šansu da opstanu u tržišnoj utakmici s poduzećima iz SAD-a i Kine – i na koncu da osiguraju opstanak radnih mjesta.“ Svako izoliranje, kao što to zahtijeva stranka AfD, koja je zabilježila uspjeh na nedjeljnim pokrajinskim izborima, Dirks smatra „vrlo opasnim“: „Zadnja stvar koja nam treba su ksenofobija i mržnja prema strancima.“
>> Plan Hrvatske je do 2022. godine digitalizirati 60 posto škola
>> Digitalizacija - ključ uspješnog poslovanja tvrtki u budućnosti
Mržnja je zabranjena, prema tome ja ne mrzim mudžahedine koji dolaze u EU, ja ih ne volim - to nije zabranjeno!