Financiranje poslovnih ideja globalni je trend. Na popularnim online servisima Kickstarter i Indiegogo može se naći najrazličitijih primjera ideja za prikupljanjem novca. Od zloglasne šale i krumpir-salate koja je od 10 traženih dolara prikupila 55.000 dolara do filmskih projekata koji su prikupili više milijuna dolara. I hrvatski projekti mogu se naći na crowdfunding kampanjama, a jedan od najpoznatijih je Trillenium Hrvoja Prpića koji je uspio skupiti više od 2 milijuna kuna za svoju platformu kupovanja u 3D okruženju.
I u Hrvatskoj se pokreću platforme za prikupljanje financijskih sredstava za razne inicijative, poput – Doniralica.hr ili Cinipravustvar.hr. U četvrtak se u Zagrebu, pak, održava velika konferencija posvećena crowdfundingu – Zagreb Crowdfunding Convention. Osim međunarodnih stručnjaka za kampanje financiranja na skup stižu i poznati glazbenici Rambo Amadeus te ekipa iz slovenskog Laibacha, koji su također radili kampanje. Uoči konferencije razgovarali smo s Markom Gregovićem, jednim od organizatora ove edukativne platforme iz društvenog poduzeća Brodoto.
Tko su najzanimljivijih gosti konferencije i koje projekte predstavljaju?
– Ove godine smo pokušali na jednom mjestu okupiti crowdfunding stručnjake – oni koji aktivno djeluju na promjeni regulacija i stvaranju bolje crowdfunding infrastrukture te praktične crowdfundere koji upotrebljavaju grupno financiranje za pokretanje vlastitih projekata. Što se tiče potonjih, tu bih izdvojio Ramba Amadeusa koji je putem crowdfundinga sakupio sredstva za renoviranje sto godina starog jedrenjaka. Slovenska grupa Laibach je crowdfundingom financirala svoju turneju po Americi. Što se tiče onih koji stvaraju bolju klimu za crowdfunding, tu je svakako Karsten Wenzlaff koji se u okviru German Crowdfunding Network i radne skupine Europske komisije zalaže za bolju regulaciju crowdfundinga. Paul Poltner sa svojom Condom radi pionirski posao u pokretanju mogućnosti za equity-crowdfunding u regiji.
Koriste li Hrvati crowdfunding kampanje? Možete li procijeniti koliko se hrvatskih projekata dosad financiralo na takav način, ili koliko ih godišnje uspješno završi kampanju?
– Naše brojke govore da je prošle godine pokrenuto 60 kampanja od kojih je 23 uspješno završilo tj. prikupljen je traženi iznos. Tu je veliki doprinos dala naša ekipa iz Crowdfunding akademije, jer je većina kampanja koje su uspješno završile prošla taj jednomjesečni tečaj. Njega smo organizirali upravo zato da populariziramo crowdfunding i lansiramo uspješne primjere kampanja kojima se mogu koristiti kako neprofitne organizacije, tako i razna poduzeća, start-upovi, ali i jedinice lokalne samouprave.
Kakva je situacija s traženjem crowdfundinga unutar Hrvatske? Koji je doseg kampanja?
– Najbolje vam mogu objasniti na primjeru kampanje koju smo u društvenom poduzeću Brodoto pokrenuli s udrugom Roda. Na početku izbjegličke krize prije godinu dana smo lansirali kampanju pomoći majkama s djecom. Tražili smo sredstva za sto nosiljki za bebe. U tjedan dana smo taj iznos premašili pet stotina puta te smo na kraju podijelili više od 500 nosiljki. Iako smo računali da će većina potpore kampanji doći iz inozemstva, pokazalo se da je presudna razina bliskosti s pokretačima kampanje te je na kraju oko dvije trećine svih priloga došlo iz Hrvatske i susjednih država. S druge strane, rijetki svijetli primjeri kampanja koje nađu prođu i izvan Hrvatske, primjerice kampanja za dizajnersku torbu Baggizmo ili kampanja za STEMI – edukativnog pauka robota.
Ljetos sam pokrenuo crowdfunding kampanju za putopis koji je u realnom vremenu opisivao moj izlet motorom do Armenije. Tu sam skupio 3000 $, većinom od prijatelja, obitelji i moto-entuzijasta. Lekcija je i opet bila da će ljudi podržati ideju ako je logična i dobro predstavljena te ako ja jasno što će oni dobiti zauzvrat.
Kakvi projekti obično najbolje prolaze? U kakve start-upe ili proizvode investitori vole ulagati, a u kakve mali ljudi?
– Obično prolaze projekti koji uspiju aktivirati emocionalnu vezu kod investitora ili donatora. U Hrvatskoj se još uvijek više ulaže u društveno korisne kampanje. Vjerujem da je to zbog svih skandala s prikupljanjem humanitarne pomoći te općeg nepovjerenja spram velikih organzacija. Ljudi više vjeruju ljudima koje poznaju i koji se odluče skupiti sredstva da pomognu nekome.
S druge strane, investitori vole ulagati u projekte koji će im donijeti izravnu korist. Na žalost, jako je malo primjera da je crowdfundingom pokrenut biznis, što zbog nesređene regulacije, što zbog toga što se o mogućnostima crowdfundinga još uvijek premalo zna. Ipak valja izdvojiti Okus doma, kampanju koja je uspješno financirala pokretanje cateringa koji vode azilanti i koji danas izvrsno posluje po čitavoj Hrvatskoj.
Je li dovoljno imati dobru ideju i prijaviti se na neki crowdfunding natječaj?
– Najveći je problem da ljudi misle da ako imaju dobru ideju da će im putem crowdfundinga novac pasti s neba. To jednostavno nije tako i mnoge genijalne ideje su propale jer su nakon neuspjeha pokretači izgubili motivaciju. U crowdfundingu je apsolutno presudno pokrenuti masu, grupu – na kraju krajeva, od tuda dolazi i naziv crowdfunding. Za to je važno znanje o društvenim mrežama, o promociji, o konciznom pisanju teksta, o psihologiji i dizajniranju nagrada. Upravo zato je jako rijetko da samo jedna osoba uspije u crowdfunding kampanji – obično je potreban čitav tim. Mi u Crowdfunding akademiji odmah diskvalificiramo prijave u kojima ne postoji jasno definiran tim. U crowdfundingu je jednostavno previše posla za pojedinca.
Što će za hrvatsku startup scenu značiti nova mogućnost ulaganja i preko Zagrebačke burze? Hoće li takav jedan projekt podignuti naš start eko sustav na višu razinu?
– Taj sustav je tek u najavi, ali sudeći po iskustvima iz Europe i svijeta jako smo optimistično. Ako sustav profunkcionira kako već godinama funkcionira u mnogim drugim državama, vlasnici poduzeća će moći nuditi udjele u vlastitoj firmi jeftino i bez puno birokratskih prepreka. To znači da će biti puno lakše doći do kapitala potrebnog za pokretanje poslova. Do sada je to bilo rezervirano samo za velike igrače koji su imali dovoljno resursa, ali crowdfundingom se stvari možda promijene.